Tijekom ljetnih dana suočavamo se s ekstremno visokim temperaturama zraka, a situacija je još nepovoljnija ako ne puše vjetar te ako je vlažnost zraka visoka. Dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam brani od visokih temperatura, ističu liječnici na portalu Pliva zdravlje.
Tijelo se protiv vrućine bori znojenjem, koje ima funkciju rashlađivanja organizma. No, istovremeno tim gubimo tekućinu i elektrolite, a zbog intenzivnog znojenja može doći i do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti te nesvjestice.
Opasni temperaturni skokovi
Za srčane bolesnike najopasniji su temperaturni skokovi te promjene tlaka pa u takvim uvjetima moraju biti iznimno oprezni. Njima se posebice savjetuje da obrate pažnju na jačinu klimatiziranja stambenog prostora, odnosno da izbjegavaju velike razlike u između vanjske i unutarnje temperature, kao i izbjegavanje izlaženja iz kuće tijekom sati u kojima su temperature visoke. Jednaki savjeti mogu se uputiti i zdravim ljudima, budući da su ekstremni vremenski uvjeti opasni za svih.
Srčani bolesnici trebali bi posebnu pažnju obratiti i na znakove koji ukazuju na mogućnost srčanog udara. Među njima je najpoznatija bol na lijevoj strani prsnog koša koja se širi prema ruci, ali postoji i niz drugih. Osim same boli, mnogi su pacijenti navodili kako su neposredno prije infarkta osjećali snažnu tjeskobu, navodi portal Ordinacija.hr.
Povećani rizici
Također, žene koje su doživjele srčani udar nerijetko su isticale da ne osjećaju klasičnu bol u prsima, već više svojevrsni pritisak. Simptom zatajivanja srca može biti i stalni kašalj, umor (posebno kod žena), potom mučnina i gubitak apetita, bol u drugim dijelovima tijela, brz i nepravilan puls, hladni znoj, oticanje i slabost.
Tijekom ljetnih mjeseci na ove simptome treba obratiti posebnu pažnju, jer zbog visokih temperatura dolazi do širenja krvnih žila pa su problemi za srčane bolesnike još izraženiji.
Izuzev infarkta, vrući dani donose i rizik od sunčanice i(li) toplinskog udara, a razlika među njima jest što se sunčanica smatra blažim oblikom i iako je neugodna, uz dovoljnu hidrataciju i uzimanje elektrolita izgubljenih znojenjem najčešće prolazi bez posljedica.
Toplinski udar
Toplinski udar pak prijeti u slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama. Tijelo se tada više nije u stanju prilagoditi i regulirati tjelesnu temperaturu pa ona može prijeći i 40 stupnjeva Celzija. Pritom postoji visoki rizik od oštećenja vitalnih organa te ugroze života. Simptomi su sljedeći: tjelesna temperatura iznad 40 °C, glavobolja, nesvjestica, neartikuliranost, crvena i vruća koža, izostanak znojenja, mučnina, ubrzano disanje i rad srca. Toplinski udar zahtijeva liječnički intervenciju i nipošto nije bezopasno stanje.
Nekoliko generalnih savjeta, i kroničnim bolesnicima i zdravim osobama: ne izlaziti na jako sunce, boraviti u zatvorenom, lagano se odijevati, nositi kapu ili šešir, piti puno tekućine i sa sobom uvijek nositi bočicu s vodom, jesti laganu hranu i izbjegavati teže fizičke radove.
