znate li što sve jedemo? / Istražili smo: Koji je najzdraviji, a koji najmanje zdrav kruh?

Bijeli, polubijeli, pšenični, raženi. Bez obzira o kojoj je vrsti riječ - kruh vrvi aditivima. Pekari tvrde, u današnje vrijeme, zbog loše kvalitete pšenice, jako je teško proizvesti dobar kruh bez ovih dodataka. Jeste li znali da mnogima najomiljeniji bijeli kruh tijekom proizvodnje gubi gotovo 90% magnezija i vitamina B1, samim time je i najmanje hranjiv!

"Tendecija je da se zadnjih 10-ak godina aditiva u kruhu stavlja što manje, tipa 0.02 posto na masu brašna. To su jako male količine tih aditivskih komponenta na enzimatskoj bazi i na suhom kiselom tijestu. Nikakvih agresivnih aditivia nema, to su marketinške predrasude. Kruh je najsličniji izvornom, kakav je bio prije 50 godina. Ljudi ne žele jesti nešto što je štetno za organizam", kaže tehnolog Vlado Čehulić.  

Ono što je većina mislila da je nazdravije za naš organizam, crni kruh - vjerovali ili ne - uopće ne postoji!

"Tamni crni kruh po svojoj nomenkulturi ne postoji. Kad bi rekli da ste dobili crni kruh boje čokolade, u prirodi ga nema. Brašno 850 ima jednu tamniju sredinu, a ako je želimo potamniti, dodat ćemo ječmeni slad, koji je pržen, ali prirodan. Nema boja i nema agresivnih bojila", objašnjava Čehulić.

S agresivnim dodacima ili ne, gotovo svi konzumiramo kruh, i to svakodnevno. Otac je pekara Ismaela Cenaja naučio sve što danas zna o pekarstvu. Ismael tvrdi, u njegovom kruhu štetnih tvari nema!

"Mi ne koristimo nista osim soli, kvasca, brasna i vode. Nikakvih aditiva osim što kupujemo za ove specijalne vrste od naših velikih dobavljača koji su specijalizirani. Zavisi za koji kruh, ali pišu sve recepture i prema njihovim recepturama radimo kruh", kaže Cenaj.

"Pekarstvo je, što se tiče aditiva, najčišće, jer se aditivi najmanje koriste, a ostale grane u prehrani, svaka koristi svoj aditiv", kaže tehnolog Čehulić.

Najneagresivniji,odnosno najzdraviji kruh je integralno kiseli kruh. Znate onaj fino zapakiran, s produljenim rokom trajanja, već narezan na kriške. Najvažnije - obiluje prehrambenim vlaknima!

"Jedna šnita integralnog kruh sadrzi pet grama prehrambenih vlakana, dok šnita bijelog kruha sadrzi oko dva grama prehrambenih vlakana. Upravo jer je tijesto kiselo pa će apsorpcija mineralnih tvari jednostavno biti veća. Sadržaj prehrambenih vlakana je visok, što zbog sjemenki, što zbog integralnog brašna", kaže nutricionistica Jelena Tomić.

S integralnim brašnom ili bez njega, kruh je namirnica koja postoji oduvijek. Koja se, kroz provijest, itekako mijenjala.

"Nekad je bilo vremena da se kruh može raditi prirodnim putem, dugačkom fermentacijom. Obzirom da danas živimo u jednom užurbanom tempu, zahvaljujući proizvođačima sirovina za pekarstvo skratili smo proizvodnju s nekakvih pet sati na sat, zahvaljujući suhim kiselim tijestima", objašnjava Čehulić.

"Prije je bio mali izbor kruha i peciva, danas možete naći od sendviča do svakakvih stvari u pekarstvu. Pekarstvo je skoro prešlo u ugostiteljtsvo", kaže pekar Cenaj.

Veća potražnja, veće tržište. Pekarstvo se s godina, promijenilo, što znači - promijenio se i kruh!