Dječji crteži pokazatelj su inteligencije u starijoj dobi

Svi roditelji znaju s koliko ponosa pribadaju prve crteže svoje djece po stanu, no prema novim istraživanjima, upravo iz tih crtarija moglo bi se očitati koliko će inteligenta djeca biti u tinejdžerskoj dobi.

Nedavno su objavljena otkrića istraživanja doktorice Rosalinde Arden s Instituta psihijatrije u Londonu, u časopisu ‘Psychologival Science’. Tijekom istraživanja dr. Arden je s timom pratila 7.752 para blizanaca koji su bili dio istraživanja ranog razvoja blizanaca.

Kad su djeca bila stara četiri godine, roditelji su im rekli da nacrtaju sliku djeteta, kako bi usporedili nalaze s istraživanjem iz 1920.-ih godina, kojim se željela utvrditi inteligencija djece.

Svaki crtež tad je ocijenjen ocjenama od 0 do 12, a gledao se broj fizičkih karakteristika (glava, oči, nos, usta, tijelo i ruke) koje je dijete nacrtalo. Tako je primjerice dijete koje je nacrtalo dvije ruke i noge, ali glavu bez ikakvih karakteristika moglo dobiti tek četiri boda.

Od djece je zatim zatraženo da riješe testove inteligencije sa četiri, a zatim ponovno s četrnaest godina.

Znanstvenici su otkrili da su djeca koja su s četiri godine osvojila više bodova zbog crteža pokazala i veći IQ u toj dobi, što je bilo i za očekivati.

No ono što je iznenadilo sve je bila činjenica da su djeca koja su s četiri godine dobila veće ocijene na testu crtanja bila inteligentnija i s četrnaest godina.

Dr. Arden ipak ističe da roditelji ne trebaju brinuti ako njihova djeca ne crtaju lijepo, jer je korelacija između ‘lijepih’ crteža i inteligencija bila mala, pa dodaje: “Crtalačke sposobnosti ne određuju inteligenciju. Postoje brojni čimbenici, genetski i oni uvjetovani okolinom, koji utječu na inteligenciju u starijoj dobi.”

Tim je otkrio da bi mogla postojati i genetska veza u pogledu djetetove sposobnosti da se likovno izražava. Naime, u dobi od četiri godine jednojajčani blizanci su crtali puno sličnije crteže od dvojajčanih, koji dijele 50% genetike, ali općenito imaju sličan odgoj.

No dr. Arden napominje i da to ne znači da postoji likovni gen. “Djetetova mogućnost da nešto dobro prikaže crtežom povezana je s brojnim njegovim drugim mogućnostima, kao što su moć zapažanja, kako drži olovku, itd.”

Podsjećamo da je ranije ove godine objavljeno i istraživanje prema kojem je dječja sposobnost čitanja također pokazatelj inteligencije koju će dijete imati u mlađoj odrasloj dobi.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr