Prevladati depresiju – koraci prema ozdravljenju

Kako razlikovati kratku krizu od prave depresije? Ukoliko se tuga pojavi bez ikakva razloga, nikako ne prestaje, ponovo se vraća bez ikakva razloga, ako se osoba ne može opustiti, zaokupljena je crnim mislima, nema snage i volje družiti se s ljudima, nema energije dići se iz kreveta, vjerojatno je riječ o depresiji.

Stručnjaci iz zagrebačkog Centra Proventus kažu da su najčešći problem zbog kojih se ljudi javljaju tražeći pomoć depresija. Tu često spadaju i prolazna nezadovoljstva ili krize nakon traumatskog događaja kao što je gubitak voljene osobe. Zbog nedostatak znanja i vještina kako se nositi sa životnim teškoćama te neprepoznavanje što im se događa, to što se ne osjećaju dobro nazivaju depresijom.

Depresija

Pojedinci vrlo često kažu ili da su depresivni ili da ih je uhvatila depresija ili da se osjećaju depresivnima.

U tim slučajevima vjerojatnije je da se radi o prolaznom neraspoloženju nego o bolesti koja se zove depresija. U situacijama kada izgubimo nekog ili nešto, kada smo suočeni s nekom životnom teškoćom najnormalnija je stvar da budemo tužni, zabrinuti ili da nas je strah. To je stanje koje će proći nakon vremena koje je potrebno da bi se čovjek adaptirao na novonastalu situaciju. Trajanje adaptacije je različito od osobe do osobe, ovisi o mnogim čimbenicima, ali i o tome koliko i na koji način čovjek reciklira stanje, tj. kako i koliko razmišlja o situaciji koja je uzrok neraspoloženju, tuzi ili zabrinutosti. No u svakom slučaju, nakon vremena što prođe čovjek se vraća u svoje uobičajeno stanje i nastavlja svoj život.

Depresija je nešto drugo

To je ozbiljna bolest koja značajno narušava svakodnevni život. Ona, kao što je rečeno, nije prolazno neraspoloženje ili tuga kao odgovor na životnu teškoću. Ukoliko se tuga pojavi bez ikakva razloga, nikako ne prestaje, ponovo se vraća bez ikakva razloga, ako se osoba ne može opustiti, zaokupljena je crnim mislima, nema snage i volje družiti se s ljudima, nema energije dići se iz kreveta, vjerojatno je riječ o depresiji. Depresija je bolest koja se mora liječiti. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, bezvoljno raspoloženje, žalost i beznađe, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti). Tu su i osjećaj krivnje, bez perspektivnosti, bezizglednosti, nemogućnost opuštanja, razdražljivost, gubitak volje za životom. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Prva grupa simptoma odnosi se na pad raspoloženja. Depresivan čovjek je bezvoljan i muče ga “crne misli”, što znači da ima mračan i negativan pogled na svijet te da pesimistično i dramatično doživljava život, prošlost, sadašnjost i budućnost.

Druga skupina bila bi blokada. Blokada se javlja u svim područjima života. Međuljudski odnosi, emocije, poslovno okruženje… Karakterizira ju zatvaranje, povlačenje u sebe, izolacija i potpuno povlačenje iz svih društvenih aktivnosti, odgovornosti i zabave. Depresivan čovjek gubi polet, volju, borbenost, motivaciju, energiju.

Treće skupina su moralne patnje. Radi se o tome da depresivan čovjek trpi zbog svog stanja, kojeg je itekako svjestan. Upada u poziciju u kojoj smatra da nije vrijedan življenja, u kojoj je izražen osjećaj krivnje i često je uvjeren da s tim neće izaći na kraj. Ono što poprilično otežava njegovu situaciju jest što ne vjeruje niti da mu itko drugi može pomoći da počne normalno funkcionirati i da se vrati svakodnevnom životu. Zbog toga se ta pozicija naziva uzaludnom.

Depresivni poremećaj može početi u bilo kojoj dobi, a prosječna dob započinjanja su srednje dvadesete godine.

Liječenje i ‘pomaganje’ okoline

Depresija se liječi antidepresivima uz što je uputno i pohađati psihoterapiju. Okolina ljudi oboljelih od depresije često, u najboljoj namjeri vrše pritisak na oboljelu osobu, da upotrijebi svoju snagu volje, optimizam i da se izvuče iz nezadovoljavajuće situacije. Ako uzmemo u obzir da pacijent oboljeli od depresije gubi volju za životom teško je za očekivati da će se odjednom prenuti i snagom volje riješiti problem. Naprotiv takva nastojanja okoline mogu ga unazaditi u osjećaju nezadovoljstva i uzaludnosti jer osoba osjeća krivnju zbog toga što ne ispunjava očekivanja okoline.

Duboko razumijevanje njegova stanja, što je i osnova psihoterapije, polazna je točka u liječenju. Psihoterapijski proces u radu s depresijom počinje razvojem odnosa povjerenja i poštovanja. I od strane terapeuta prema klijentu; da pokaže empatiju za klijentovo stanje i od strane klijenta prema terapeutu da stekne povjerenje da mu stručnjak može pomoći u liječenju. Na taj način klijent izlazi iz one uzaludne pozicije, što je prvi i osnovni preduvjet za boljitak.

Nakon depresije, ljude najviše brine:

1. Promjene raspoloženja, koja ih onemogućuju u normalnom funkcioniranju
2. Napadi panike
3. Osjećaj krivnje
4. Osjećaj srama
5. Izljevi bijesa
6. Ovisnosti
7. Prolazak kroz razvod braka
8. Nezadovoljavajući odnosi s drugima
9. Nezadovoljstvo zbog neimanja cilja

Jelena Vrsaljko, dipl.soc.rad

ordinacija.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr