Zimska dinja ili Benincasa hispida poznata je još kao voštana buča. Njezino 'sezonsko' ime potječe od činjenice da se uzgaja na ljeto i jesen, a može se skladištiti i jesi tijekom hladnih, zimskih mjeseci.
Zrela zimska dinja ima vrlo blag okus, a ona nezrelija vrlo je slatka. Zimske dinje imaju karakteristični izgled po kojem ih je lako prepoznati. Plodovi su veliki i rastu u toplijim krajevima, a najviše liče lubenici. Ovo je voće ovalnog oblika s zelenom kožom koja ima voštani sloj, a zapravo se radi o povrću. Meso je svijetlozelenkaste ili bijele boje, a dok plod ne sazrije površina kože ima dlačice. S vremenom gubi dlačice i stvara prepoznatljivi voštani sloj.
Zimska dinja porijeklom je iz Egipta, a popularnost je stekla u Kini iz koje je 'obišla' cijeli svijet. Danas raste po cijeloj Europi, Aziji, Americi i Australiji. Za uspješan rast potrebno im je dovoljno vlage i topline, a tlo bi trebalo biti zagrijano na 15 stupnjeva celzijevih. Vrlo je osjetljiva na paukove grinje, viruse i lisne uši. Jedna je od najvećih dinja, a u punoj zrelosti možete težiti čak 13 kila. Iz tog je razloga teško utvrditi cijenu zimskih dinju pa se prodaju po kriški.
Ima brojne blagotvorne učinke na zdravlje pa je sukladno tome i vrlo cijenjeno voće. Ublažava kronične bolesti, poboljšava probavu, izoštrava vid te značajno podiže razinu energije. Sadrži visoku udio vitamina C i vitamina B2, a obogaćuje tijelo cinkom, kalcijem i vlaknima. Djeluje i na kognitivne funkcije i poboljšava protok krvi u mozak, ojačati fokus i koncentraciju te pozitivno utječe na pamćenje.
Budući da ima diuretičko djelovanje, zimska dinja pomaže u detoksikaciji organizma i ubrzava metabolizam.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
