Pitomi kesten je vrsta čiji uzgoj za sada nije intenzivan na našem području, već ga uglavnom nalazimo u šumama i to na višim nadmorskim visinama.
Kesten na koji odmah pomislimo kada ga spomenemo je plod divljeg
kestena, koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice.
Sastoji se od 53 % vode, 2,9 g bjelančevina, 44 g ugljikohidrata,
a glavni sastojak je škrob kojeg ima oko 44 % u sirovoj
sjemenci.
Po ovoj količini škroba usporediv je s krumpirom pa je to i
razlog za uzgoj kestena i radi njegovih plodova
od kojih proizvodi i brašno.
Brašno divljeg kestena, pomiješano s brašnom žitarica daje
punovrijedna peciva i kruh.
Plod kestena bogat je kalcijem, kalijem, a sadrži i fosfor, željezo, većinu vitamina B skupine.
Drvo kestena kasno cvjeta pa je odlična je ispaša za pčele kojima
je u to vrijeme jedini izvor peluda i nektara.
Tako dolazimo i do činjenice da je kesten i uzgoj
kestena dobar i za proizvodnju kestenovog meda koji je
vrlo ljekovit te pomaže kod gastritisa.
Kestenov med štiti jetru i pridonosi boljoj cirkulaciji.
Kesten je jednodomna biljka, pri kojoj se na istom stablu nalaze
razdvojeni muški i ženski cvjetovi. Oprašivanje vrše vjetar
i kukci (pčele), a važno je da se posade razne sorte kestena radi
međusobnog oprašivanja.
Može narasti u visinu do 25 m s bujnom, velikom krošnjom i
godišnje dati preko 200 kg plodova.
Kesten i njegov uzgoj traži agroekološke uvjete
za podizanje nasada pa tako pitomom kestenu najviše odgovara
mediteranska i umjereno-kontinentalna klima sa srednjom godišnjom
temperaturom od 11 – 15 °C.
Voćka je to toplih krajeva i pripada grupi heliofilnih biljaka
kojima je potrebno puno svjetlosti
Za dobar uzgoj kesten traži vodu, koja je od
izuzetne važnosti, posebno u periodu razvijanja cvjetnih
pupoljaka kada je potrebno navodnjavanje tijekom
uzgoja.
Za uzgoj kestena najpogodnija su ilovasto-pjeskovita zemljišta u
kojima je odnos gline prema pijesku 60:40 , a pH vrijednost se
kreće od 4,0 do 6,0.
Nikako ne voli vapno i na takvim mjestima kesten slabije
uspijeva.
Kesten tijekom uzgoja dobro reagira na gnojenje
dušikom, a može mu se dodati i nešto fosfora i kalija.
Kesten je potrebno gnojiti dušičnim gnojivima i tijekom njegove
starosti, da bi se što bolje i više razvile mladice na kojima se
razvijaju cvjetovi i plodovi.
Kesten za uzgoj traži i poseban položaj, a
najprimjereniji je onaj koji je osvijetljen i s kojega dobro
otječe voda, s rahlim tlom bogatim humusom.
Kesten se uzgaja u piramidnu ili kotlastu krošnju, a orezivanje kestena je ograničeno na najnužnije zahvate. To je čišćenje krošnje i usmjeravanje grana.
U rujnu, kada plodovi zore, a ljuštenje plodova iz ježinaca koji su pali na tlo, pospješuje se tako da se ježinci sakupe na hrpu i tako ostave nekoliko dana. Plodovi nakon nekoliko dana dodatnog zorenja sami ispadaju iz ježinaca i tada su i ukusniji.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
