Bazga je stablo koje nalazimo u šumama, uz putove, naselja, uz
kuće, na napuštenim mjestima i sl.
Bazga stablo je višegodišnja je biljka, koja
raste kao grm ili drvo na visini od 3-10 m.
Cvjetovi bazge sastoje se od pet međusobno sraslih latica, nježno
bijele su do žućkaste boje, a njihov miris je očaravajuć,
intenzivan i vrlo ugodan.
Radi tog mirisa bazga stablo se uzgaja i za potrebe dobivanja eteričnih ulja, smole, te kiselina.
Bazga stablo daje plod koji je mala crna bobica, dok su listovi jajolka oblika, stabljika je lako-lomljiva te ima dobro razvijene grane.
Bazga stablo ima široki spektar djelovanja u liječenju
raznih bolesti.
Ta aromatična biljka upotrebljava u proizvodnji sokova, pekmeza,
kompota, voćnih sokova i rakije. Od cvjetova se kuha čaj, sirup i
sok, od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok.
Bazga stablo je čudo pokraj puta.
Uzgoj je započeo u SAD-u i proširio se u Europu, pretežno Dansku,
Njemačku, Austriju, Mađarsku i Sloveniju.
Životni vijek samonikle bazge je 40, a uzgojene tek dvadesetak
godina. Cvatnja traje od lipnja do kolovoza, a najkvalitetnija
berba je ona prva u lipnju. Cvjetove je preporučljivo brati s
drškama. Cvjetovi se suše prirodno ili u sušarama.
Bazga stablo raste u područjima s prosječnom
mjesečnom temperaturom u listopadu 7 - 15 °C. Otporna je na niske
temperature, a u stanju mirovanja može izdržati i na -29 °C. Ne
smetaju joj proljetni mrazevi jer cvijeta dosta kasno.
Bazga stablo idealno je za ekološku proizvodnju.
