Djecu se, čim to mogu, treba potaknuti da jedu povrće, čitaju i uče, ali i prije nego počne sav taj naporan rad, njihovi se izgledi za zdrav život velikim dijelom temelje na prvih 1.000 dana – od začeća do navršene druge godine života.
Hoćemo li dobiti dijabetes ili srčanu bolest kasnije u životu može ovisiti i o tih prvih 1.000 dana. Tako tvrdi prof. David Barker i njegovi kolege sa Sveučilišta Southampton.
Vjeruju da tijekom djetetovog razvoja postoji niz kritičnih točaka. Ukoliko tada uvjeti nisu povoljni, kasnije u životu može doći do problema.
Jedno od kritičnijih razdoblja je dok je dijete još u trbuhu. Način na koji se majka hrani utjecat će na djetetovu tjelesnu težinu, dok će pušenje, stres, alkohol ili izlaganje drugim štetnim čimbenicima imati vrlo negativan utjecaj na dijete, a posljedice će se vidjeti tek kasnije u životu.
Kritično razdoblje i uloga majke
Profesor Barker ističe da mnogi zdravstveni problemi imaju svoj korijen u maternici. Bebe koje su prilikom poroda imale manju tjelesnu težinu imale su veći rizik od srčanih bolesti kasnije u životu. Ovo objašnjava činjenicom da u slučaju slabe prehrane većina krvi i hranjivih tvari u njoj ide prema mozgu, dok do srca djeteta koje se tek razvija stiže manje hranjivih tvari.
Na sličan način se može ometati razvoj gušterače, koja će kasnije bolje ili lošije izlučivati inzulin, odnosno potaknuti razvoj šećerne bolesti.
Profesor Barker upozorava da se mnoge štete koje nastanu kasnije ne mogu ni popraviti. Stoga potiče mlade žene da se hrane dobro tijekom cijelog života – jer ključno je imati tijelo u kojem će beba dobro živjeti.
'Beba živi od majčinog tijela, ne od onog što ona gricne tijekom trudnoće. Ovo otkriće nam omogućava da se na vrijeme pripremimo. Tako će sljedeće generacije biti zdravije', zaključio je.
Vezani članci:
arti-201108100076006 arti-201108020567006
