SVE ČINJENICE NA JEDNOM MJESTU

PLATNENE ILI JEDNOKRATNE PELENE: Saznajte koje su bolji odabir za vas i vašeg mališana

Bebe prestanu koristiti pelene negdje nakon druge ili treće godine života, a do tada ih nose cijelo vrijeme.

Odabir pelena roditeljima može biti težak zadatak, posebice kada za platnene ili jednokratne pelene postoje mnoge prednosti i nedostaci. Prva stvar koju ćete htjeti znati je koje su sigurnije za dječju kožu, ali i koje će vama biti jednostavnije za korištenje. Pelene također imaju velik utjecaj na okoliš, ne samo u odlaganju već i u proizvodnji i održavanju.

Pelene i zdravlje

Bebe su 24 sata dnevno u pelenama koje im dotiču velik dio kože pa je radi toga vrlo bitno što nose.

Korištenje jednokratnih pelena

Jednokratne pelene izrađene su od sintetičkih materijala i pretpostavlja se da bi kemikalije iz njih mogle biti štetne za dijete. Često su vrlo uske i pritisnute uz bebinu guzu koje im, za razliku od platnenih ne dopuštaju da koža diše.

Znanstvene studije su pokazale kako jednokratne pelene otpuštaju hlapive organske spojeve: toluen, etilbenzen, ksilen i dipenten, za koje je poznato da izazivaju toksične promjene kao što su rak i oštećenja mozga. Neka su istraživanja pokazala i kako jednokratne pelene mogu izazvati simptome slične astmi. Mala djeca udišu više zraka po kilogramu mase nego odrasli i radi toga su općenito više osjetljiva na otrovne učinke onečišćivača zraka.

Tijekom proizvodnje jednokratnih pelena, one dolaze u kontakt sa klorom, dioksinom,  butilinom i mnogim parfemima, losionima i neutralizatorima mirisa. Klor je toksičan i inače se koristi za izbjeljivanje materijala, dioksin ima kancerogena svojstva, a butilin je također toksičan.

Jednokratne pelene u sebi sadrže gel koji se koristi kako bi im moć upijanja bila jača, te se studije oko sigurnosti gela teško slažu. Neke navode da nisu povezane s toksičnim sindromom, dok druge tvrde da jesu.

Kako su jednokratne ili platnene pelene izrađene od pamuka, treba uzeti u obzir i količinu pesticida koji se koriste pri proizvodnji istih.

Platnene pelene nemaju tolike toksine

S obzirom na to da su platnene pelene osmišljene tako da ne upijaju previše, kao i ostala ekološka odjeća smatraju se sigurnijima za kožu bebe.

Djeca koja će nositi platnene pelene imaju više šanse da se brže nauče na tutu. Kako one nemaju posebne gelove za upijanje tekućine, kada se dijete popiški, pelena ostaje mokra i time daje djetetu dobru lekciju o tome kako njegova djela imaju posljedice. Uložak u njima upiti će vodu ali će i dalje ostaviti osjećaj vlažnosti. Do sada je dokazano kako djeca koja su koristila platnene pelene prije počnu ići na tutu. Doduše, postoje i drugi faktori koji će pomoći da se dijete prije nauči, kao što je učenje po primjeru starijeg djeteta.

Financijska isplativost

Platnene pelene predstavljaju veći trošak u početku dok jednokratne imaju općeniti veći trošak. U trošak spada cijena pelena ali i održavanje, to jest, voda, deterđent i struja.

Platnene pelene su dugoročno jeftinije

Ove pelene se kupuju jednom i mogu se koristiti kroz cijeli period bebinog rasta. One dolaze u jednoj veličini od 4 do 15 kilograma i mogu se podešavati ovisno o veličini bebine guze. U prosjeku ćete potrošiti 20 platnenih pelena na jedno dijete. Srednja cijena za te pelene je oko 100 – 150 kuna pa je tako početni trošak za kupnju velik – oko 2000 kuna, ovisno o proizvođaću. Za ove pelene morat ćete kupovati uloške kojima je cijena do 80 kuna. Kada se u to uračunaju prosječni troškovi vode i deterđenta, potrošiti ćete dodatnih 800 kuna.

Jednokratne pelene su u prosjeku oko 2 kune po peleni, a beba će ih potrošiti oko 5 000. U toj situaciji je cifra za sve pelene oko 8000 kuna.

Računica na kraju pokazuje kako ćete kupnjom i korištenjem platnenih pelena uštediti oko 5000 kuna.

Ekološki aspekt i briga za okoliš

Platnene ili jednokratne pelene imaju utjecaj na okoliš u svakom smislu. Pelene su treći najveći sudionik u otpadu, odmah iza papira i plastičnih boca,  a najgore je to što se one jednokratne ne mogu potpuno reciklirati.

Jednokratnima je potrebno oko 300 godina za razradnju jer u sebi sadrže plastiku i materijale koji nisu bio razgradivi makar neki proizvođači tvrde da jesu. U Hrvatskoj se godišnje baca preko 120 milijuna pelena, što znači da ćemo za njihovu razgranju morati čekati do 2400 godine. Makar se u neke stavljaju dodatni sastojci koji bi trebali pomoći razgradnju kao što je kukuruzni škrob, ono ipak ne omogućuje potpuno raspadanje. Roditelji bi pri korištenju trebali fekalije prije odlaganja posebno baciti u wc školjku pa bi se time malo smanjila opasnost. Fekalije i na otpadnim dvorištima sadržavaju mnoge viruse i bakterije koji se mogu osloboditi u okoliš ako iscure.

Platnene pelene mogu se ponovno koristiti, ali i naslijediti za iduće dijete. Kod njih se s druge strane koriste štetni deterđenti, ali su negativne posljedice tih kemikalija znatno manje nego kod jednokratnih.

Platnene ili jednokratne pelene?

Nakon svih računica i nakon što uzmete u obzir sve troškove i ekološki aspekt, platnene pelene se doimaju kao bolja opcija. Ako se odlučite za njih uzmite u obzir da su nespretne i teže za održavanje te da se to smatra njihovim glavnim nedostatkom.

Jeste li ih vi isprobali i koje su vama favorit?

 

 

 

 

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr