Tajanstvena civilizacija napravila na stotine golemih struktura u amazonskoj prašumi

Amazonska prašuma, često percipirana kao posljednja velika, netaknuta divljina na Zemlji, stoljećima je skrivala svoje tajne ispod gustog zelenog pokrova. No, zahvaljujući naprednoj tehnologiji, veo misterije polako se podiže, otkrivajući priču koja iz temelja mijenja naše razumijevanje pretkolumbovske povijesti.

Arheolozi su, koristeći lasersko skeniranje, zavirili ispod krošnji i pronašli dokaze o postojanju goleme i složene civilizacije koja je cvjetala prije više od dva tisućljeća.

Tehnologija poznata kao LiDAR (Light Detection and Ranging) omogućila je znanstvenicima da stvore detaljne trodimenzionalne mape terena, digitalno "uklanjajući" vegetaciju koja je onemogućavala tradicionalna arheološka istraživanja. U studiji objavljenoj u časopisu Nature, tim predvođen Marttijem Pärssinenom, arheologom sa Sveučilišta u Helsinkiju, predstavio je rezultate.

OAZA MIRA /

Ne, ovo nije kolonija na Marsu: Ova neobična lokacija fascinira svijet već 60 godina

Preletjevši gotovo 4500 kvadratnih kilometara brazilske prašume u saveznoj državi Acre, otkrili su čak 396 novih zemljanih struktura, poznatih kao geoglifi. Ovi pronalasci omogućili su im da po prvi put procijene geografski opseg i gustoću naseljenosti davno nestalog društva koje su nazvali Aquiry. Ime, koje na jeziku autohtonog naroda Arawakan znači "rijeka kajmana", odaje počast rijeci Acre koja teče kroz tu regiju, a koju su smatrali svojim središtem.

Tko su bili Aquiry?

Civilizacija Aquiry nastala je prije otprilike 2500 godina i postojala je od 600. godine prije Krista do 850. godine poslije Krista. Nisu gradili kamenom, jer ga u regiji nije bilo, već su za sobom ostavili monumentalne zemljane radove u obliku složenih geometrijskih uzoraka - krugova, kvadrata i ravnih linija.

"Kulture i društva koja su sačinjavala Aquiry dijelila su zajednički svjetonazor i gradila ceremonijalne centre u različitim monumentalnim geometrijskim oblicima, koje karakteriziraju duboki jarci i visoki vanjski nasipi, poznati kao amazonski geoglifi", objasnio je Pärssinen.

Ovo multikulturalno društvo živjelo je u velikim, višenamjenskim kućama podignutim oko geoglifa, a bavili su se poljoprivredom, uzgajajući usjeve poput kukuruza i tikve. Na temelju broja i veličine ovih struktura, istraživači procjenjuju da je populacija Aquiryja na svom vrhuncu, između 100. i 300. godine, mogla doseći nevjerojatnu brojku od 1,25 milijuna do čak tri milijuna ljudi. Ta spoznaja u potpunosti ruši dosadašnje teorije o Amazoniji kao rijetko naseljenom području prije dolaska Europljana.

Geoglifi kao ceremonijalna i politička središta

Iako se njihov točan smisao još uvijek istražuje, arheolozi vjeruju da ovi impresivni zemljani radovi nisu bili utvrde niti naselja u klasičnom smislu. Umjesto toga, služili su kao ključna mjesta za društvena i ritualna okupljanja.

"Prema usmenoj predaji domorodačkih naroda, centri Aquiryja izgrađeni su kako bi poticali odnose među zajednicama" i s važnim onostranim bićima, navodi Pärssinen. Dodaje kako su ti centri također služili kao mjesta za okupljanja, političko odlučivanje i omogućavali poglavicama da pokažu svoju velikodušnost.

Svaka od ovih struktura zahtijevala je ogroman trud za izgradnju i održavanje, a procjenjuje se da je u prosjeku bilo potrebno oko tristo ljudi po geoglifu. Do danas je identificirano oko 1700 geoglifa, no znanstvenici vjeruju da je to samo vrh sante leda.

Procjenjuju da bi na područjima koja još nisu istražena moglo postojati više od 20.000 takvih zemljanih radova, što svjedoči o nevjerojatnoj organizaciji i razmjerima ove civilizacije. Ovi geometrijski oblici, poput mnogo poznatijih Nazca linija u Peruu, svoju pravu monumentalnost pokazuju tek promatrani iz zraka, iako Pärssinen naglašava da se radi o dva potpuno različita i vjerojatno nepovezana kulturna fenomena, piše Lives Science.

JE LI OVO SLON? /

Mjesto usred pustinje koje oduzima dah: Spektakularni prizor stvorili su vjetar i erozija

Misterij naglog nestanka

Jedno od najvećih pitanja koje ovo otkriće postavlja jest: zašto je tako moćna i brojna civilizacija nestala? Arheološki dokazi upućuju na to da su geoglifi iznenada napušteni između 850. i 950. godine poslije Krista.

"Ne znamo zašto su geoglifi napušteni", priznaje Pärssinen. "Dostupni dokazi upućuju na relativno brzi kolaps."

On sugerira da bi taj nestanak mogao biti povezan sa širim regionalnim promjenama koje su u istom razdoblju dovele do propasti drugih velikih pretkolumbovskih sila, uključujući klasične Maje u Srednjoj Americi te civilizacije Tiwanaku i Wari na Andama.

Bilo da se radilo o klimatskim promjenama, epidemijama, iscrpljivanju resursa ili društvenim sukobima, Aquiry su nestali s povijesne scene, ostavljajući iza sebe samo goleme zemljane ožiljke u krajoliku, skrivene stoljećima ispod prašumskih krošnji.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

PRIRODNI FENOMEN HRVATSKE /

Hipnotički pogled 'Oka Zemlje' opčinit će vas: Njegova površina skriva nevjerojatnu tajnu