1.Visoka prilagodljivost: Inteligentni ljudi pokazuju za što su sposobni bez obzira na komplikacije ili ograničenja s kojima se suočavaju, napisala je Donna Hammett odgovarajući na pitanja korisnika na društvenoj mreži Quora. Psihološka istraživanja podupiru njezine tvrdnje. Uostalom, jedna od definicija inteligencije je i sposobnost promjene ponašanja kako bi se lakše nosili s okolinom.

2.Zna što ne zna: Najpametniji ljudi svjesni su stvari koje ne znaju i ne ustručavaju se to priznati. Jedna od najpoznatijih studija Justina Krugera i Davida Dunninga zaključila je da manje inteligentni ljudi precjenjuju svoje sposobnosti. Otuda Dunning-Krugerov efekt, gdje ljudi koji su lošije prošli na testu precjenjuju svoj uspjeh, dok ljudi koji su na istom testu bili bolji podcjenjuju rezultate testa.

3.Neutaživa znatiželja: Albert Einstein je navodno jednom rekao: “Nemam nikakav poseban talent, samo sam strastveno znatiželjan”, prenosi Business Insider. Psihološko istraživanje objavljeno ove godine ukazuje na vezu između inteligencije u djetinjstvu i otvorenosti prema novim iskustvima, što uključuje i intelektualnu znatiželju u odrasloj dobi. Britanski znanstvenici pratili su tisuće Britanaca 50 godina i otkrili da su inteligentni 11-godišnjaci bili otvoreniji za nova iskustva kada navrše 50 godina.

4.Otvorenost uma: Psiholozi kažu da svi oni koji traže drugo mišljenje i pogled na svijet te oni koji razmišljaju o dokazima za i protiv neke tvrdnje, obično postižu bolje rezultate na standardiziranim testovima inteligencije.

5.Samokontrola: Istraživanje objavljeno 2009. otkrilo je vezu između samokontrole i visoke inteligencije. U tom istraživanju pojedinci su morali odabrati žele li odmah dobiti manju svotu novca ili veću sumu novca nakon nekog vremena. Oni koji su u budućnosti odabrali veći iznos novca i time pokazali samokontrolu općenito su bolje prošli na testovima inteligencije.

6.Uživaju u razgovoru sam sa sobom: Visoko inteligentni ljudi skloni su neovisnosti, a nedavno objavljeno istraživanje pokazuje da pametniji ljudi manje uživaju u društvu prijatelja od većine ljudi.

7.Smisao za humor: Znanstvenici su u dvije odvojene studije pokazali da ljudi koji napišu npr. smiješnih stripova, postižu više rezultate na testovima verbalne inteligencije. Drugo istraživanje pokazalo je da profesionalni komičari postižu iznadprosječne rezultate na testovima verbalne inteligencije.

8.Suosjećanje: Neki psiholozi tvrde da je empatija, odnosno mjera u kojoj smo sposobni suosjećati s drugim ljudima i njihovim problemima, jedna od temeljnih sastavnica emocionalne inteligencije. Ljudi koji pokazuju visoku emocionalnu inteligenciju vrlo su zainteresirani za razgovor s novim ljudima.