Najnovija saznanja

MISTERIJ STAR NEKOLIKO TISUĆA GODINA: Otkriveno kako su psi postali najbolji čovjekovi prijatelji

Sposobnost probavljanja hrane koja sadrži škrob, naši pseći prijatelji razvili su paralelno s razvojem farmi prije više tisuća godina, pokazalo je istraživanje njihova DNK, a znanstvenici su rezultate studije o tome objavili u časopisu Royal Society Open Science, piše u subotu BBC.

Oni pretpostavljaju da su psi pripitomljeni u razdoblju kada su vukovi stigli u ljudska naselja, tražeći hranu. Za razliku od svojih vučjih rođaka, moderni psi navikli su na hranu bogatu škrobom.

Istraživanje DNK iz kostiju i zuba nekadašnjih pasa na arheološkim mjestima u Europi i Aziji upućuje na to da su oni i prije više tisućljeća bili u stanju probavljati hranu koja je sadržavala škrob.

ŠTO VI MISLITE? Kad vlasnika ovog ljubimca pitaju je li to maca ili pas, on kaže: ‘Ne znam’

Voditelj studije dr. Morgane Olliver iz Lyona smatra da je kulturni razvoj ljudi utjecao na prvu pripitomljenu životinju – psa.

Primjerci DNK stari 8000 do 4000 godina upućuju na to da su psi jeli hranu koja je sadržavala škrob još u vrijeme kada su se zajednice lovaca-sakupljača postupno počinjale baviti poljoprivredom. “To je bila prednost za pse koji su se hranili ostacima. Istodobno je lijep primjer paralelne evolucije ljudske kulture (pojave poljoprivrede) i psećeg genoma”, kazao je Ollivier za BBC.

Psi pripitomljeni u razdoblju kada su potajno ulazili u ljudska naselja

Iako je Charles Darwin smatrao da su psi nastali križanjem vukova, kojota i šakala, zahvaljujući modernim znanostima, DNK analizi i molekularnoj biologiji danas sa sigurnošću možemo reći da svi psi na svijetu dijele samo jednoga zajedničkog predaka – sivog vuka.

Znanstvenici su podijeljeni kada je riječ o tome na koji su način ljudi pripitomili vukove.

Jedni smatraju da su lovci- sakupljači koristili vukove kao pomoć u lovu ili kao čuvare te su ih postupno dresirali i prilagođavali vlastitim potrebama, dok drugi vjeruju da je pripitomljavanje počelo nešto kasnije kada su vukovi približili ljudskim naseljima i počeli ‘krasti’ ostatke hrane, nastavivši živjeti uz ljude.

PAS U UREDU: Kućni ljubimci na radnom mjestu više nisu tabu, radnici produktivniji, tvrtke zadovoljnije

U novom je istraživanju analiziran DNK iz psećih kostiju s osam arheoloških mjesta u Europi i u Turkmenistanu. Rezultati idu u prilog pretpostavci po kojoj su psi pripitomljeni u razdoblju kada su potajno ulazili u ljudska naselja, kradući pritom ostatke hrane, istodobno se privikavajući na ljudsku prehranu.

Psi promijenili ćud i prilagodili je prijateljski nastrojenim ljudima

Ranija studija pokazala je da moderni psi imaju gene za probavljanje škroba, što ih razlikuje od vukova.

Molekularni dokazi pokazuju da se transformacija sivog vuka u domaćeg psa počela događati prije oko 130.000 godina, ali prijateljski odnos između ljudi i pasa kakav danas poznajemo star je najmanje 15.000 godina.

Zbog neprestanog križanja podvrsta divljih vukova, odnosno domaćih pasa, psi su se s vremenom počeli značajno razlikovati od svojih predaka. Osim što su promijenili ćud i prilagodili je prijateljski nastrojenim ljudima, psi su promijenili i strukturu svog tijela, kažu stručnjaci.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr