Lissa Merlin kupila je banane u supermarketu i jednu dala svojoj 8-godišnjoj kćeri. Djevojčici je najednom pozlilo, a majka se šokirala vidjevši što malena jede. Unutrašnjost banane bila je ispunjena debelom crveno-smeđom linijom koja se protezala duž cijele voćke.
Budući da nije bila sigurna je li posrijedi nešto opasno, odgovor je potražila na internetu. Ispostavilo se da je riječ o gljivici Nigrospora. U panici je odvela kćer u bolnicu, gdje su joj liječnici objasnili kako nema mjesta za strah jer je riječ o jednoj vrsti crne plijesni, odnosno gljivici koja ne radi trajnu štetu.
U ovom slučaju izazvala je psihosomatsku reakciju, a djevojčici je vjerojatno pozlilo kada je vidjela što jede, prenosi portal relayhero.com. Ovo nije jedini takav slučaj - internet je prepun sličnih fotografija i paničnih pitanja korisnika.
Ne šteti zdravlju
"Gljivica imena Nigrosporum spada u grupu plijesni i po dosadašnjim spoznajama nije štetna za ljudsko zdravlje - prije svega uništi je želučana kiselina svojim niskim PH-om. Ono što se, kako kod nigrospore tako i kod nekih drugih gljivica, za sada ne zna je oslobađaju li toksine koji iza smrti gljivice ostaju, a koji su otporni, vjerujem, i na visoke temperature (kuhanje i sl.), a koje bi imale eventualne reperkusije na zdravlje.
Nigrospora je stanovnik našeg okoliša, a i nametnik je biljkama našeg podneblja, prije svega kukuruzu i nije nam strana. Što se tiče banane koja ima crveno središte koje podsjeća na krv, sigurno ni odraslima, a kamoli djeci nije drago vidjeti, a kamoli pojesti. Stoga vjerujem da je zbog toga reakcija djeteta bila takva, međutim uvjerena sam da zdravlje nije bilo oštećeno takvim voćem.
Svjesno i namjerno nećemo jesti banane s Nigrosporom kao ni jabuku koju je prekrila kvasnica, ali i da se to dogodi, imamo imunološke mehanizme koji će nam pomoći da to svladamo", objasnila je specijalistica obiteljske medicine Branislava Čilić za 24 sata.
https://imgur.com/gallery/Z2E0o1g
Nije opasna ni za životinje
Nigrospora je vlaknasta gljivica koja se može naći u tlu, u zraku, kao i na raznim biljkama. Njezine kolonije su u početku bijele, a kasnije promijene boju u tamniju, gotovo crnu. Kolonije se brzo šire i izgledaju pomalo dlakavo.
Prvi ju je identificirao E. W. Mason 1927. godine, nakon što je ranije pronađena upravo u bananama i šećernoj trsci. Nije opasna ni za životinje.
