Hrvat živio pet godina u Norveškoj: Otkrio kakvi su ljudi i zašto im je hrana katastrofa
Potvrdio je da, iako su troškovi života poput energije i stanovanja porasli, omjer plaće i troškova i dalje je neusporedivo bolji nego u Hrvatskoj, te 'naravno da ostane sa strane'
U jeku sve većeg interesa za Skandinavijom, dijelom potaknutog i ljetnim trendom "coolcationinga" - bijegom u hladnije krajeve, jedan Hrvat odlučio je na Redditu podijeliti svoje petogodišnje iskustvo života u Norveškoj.
Njegova objava "AMA Zivio u Norveskoj" (Pitajte me bilo što - Živio sam u Norveškoj) na subredditu r/croatia privukla je veliku pažnju i pokrenula živu raspravu o prednostima i manama života na dalekom sjeveru.
Od Svalbarda do Bergena: realnost života na sjeveru
Korisnik, koji je radio kao menadžer u ugostiteljstvu i čak vodio vlastiti talijanski restoran, odgovarao je na brojna pitanja o svakodnevnom životu. Potvrdio je da, iako su troškovi života poput energije i stanovanja porasli, omjer plaće i troškova i dalje je neusporedivo bolji nego u Hrvatskoj, te "naravno da ostane sa strane". Njegovo iskustvo proteže se kroz razne dijelove zemlje, od Alte i Førdea do Bergena, a najegzotičnija lokacija svakako je bio arhipelag Svalbard.
Život tamo opisao je kao "iskustvo života", ali i psihički vrlo zahtjevno zbog četiri mjeseca potpunog mraka i četiri mjeseca neprekidnog dana. Obavezno je bilo i polaganje za oružje zbog opasnosti od polarnih medvjeda.
Suprotno stereotipima o hladnim Skandinavcima, autor ističe da su ljudi "top!", a da su mu u sklapanju prijateljstava pomogli "bijela put i viking style brada".
Integracija, jezik i 'egzotični' Hrvati
Jedna od najzanimljivijih tema bila je percepcija Hrvata u norveškom društvu. Prema njegovim riječima, Hrvati su i dalje 'egzotični i cool' te ih se povezuje s nogometom, Splitom i Dubrovnikom.
"Na glasu smo kao vrijedni i dobri radnici koji se lako i brzo integriraju", napisao je, dodavši da je za takav imidž zaslužan i Dalekovod koji je Norvežanima "praktički riješio problem energije na sjeveru". Za učenje norveškog jezika do B2 razine trebalo mu je oko dvije i pol godine, a smatra da Hrvatima koji govore engleski to ne bi trebao biti prevelik problem.
Kao građanima Europskog gospodarskog prostora, hrvatski državljani ne trebaju radnu dozvolu za život u Norveškoj, što znatno olakšava cijeli proces preseljenja.
Rasprava se dotaknula i lakših tema. Norvežanke je opisao kao "karakterno jake i neovisne žene koje znaju što hoće", dok je norvešku kuhinju ocijenio kao "iskreno katastrofa".
Otkrio je da su Norvežani najveći potrošači smrznute pizze na svijetu, što ga je vjerojatno i potaknulo da otvori talijanski restoran. Na kišovito vrijeme u Bergenu, kaže, čovjek se navikne i počne više cijeniti sunčane dane, a lokalci loše vrijeme provode u "hyggelig" atmosferi - ugodnom druženju kod kuće.
Iako se zbog smrtnog slučaja u obitelji privremeno vratio u Hrvatsku, planira se vratiti u Norvešku, što najbolje svjedoči o njegovom pozitivnom iskustvu unatoč svim izazovima.