1. Rastuća svjetska nestabilnost: Prije nego što su nacisti došli na vlast, Weimarska Republika je bila u rasulu. To je prvenstveno bilo zbog završetka Prvog svjetskog rata, ali Velika depresija koja je uslijedila, nije pomogla. Naime, većina zemalja u svijetu su bile podvrgnute nestabilnosti. Nove granice su iscrtane diljem Afrike, Europe i Azije, što je izazvalo mnoge probleme. Dok je Njemačka bila samo jedna nacija među mnogima koja se bavila tim problemima, zahvaljujući svom sudjelovanju u ratu, bila je u njihovom središtu. Tijekom vremena, ogorčenost i daljnja globalna nestabilnost pomogli su nacistima da dođu na vlast, što je rezultiralo još većom nestabilnošću s globalnim negodovanjem zbog mirne aneksije Austrije (poznate kao Anschluss ili Rat cvijeća zbog toga što su njemačku vojsku pozdravljali razdragani Austrijanci koji su ih obasipali cvijećem, scena koja se ponovila tijekom Drugog svjetskog rata, tijekom kojeg su ukrajinski seljaci vidjeli Nijemce kao svoje osloboditelje od užasa socijalizma pod sovjetskom vlašću), nakon čega su uslijedili njemački zahtjevi za povratom teritorijalnih gubitaka koji su proizašli iz Versajskog sporazuma, a kasnije i teritorij na koji Njemačka nije imala legitimna prava. Svijet je komplicirano mjesto ispunjeno brojnim vladama, ekonomijama i ideologijama, tako da je uvijek u stanju relativne nestabilnosti. Ipak, puno je nestabilnije otkako je 21. stoljeće počelo s napadima 11. rujna. Globalna borba protiv islamskog terorizma destabilizirala je Bliski istok i prouzročila probleme diljem svijeta. Ruska aneksija Krima i rat u Ukrajini koji je u tijeku, daljnji su pokazatelji međunarodne nestabilnosti usporedive s prednacističkom Njemačkom 1920-ih i ranih 30-ih godina. Ako se ove situacije nastave razvijati, svijet bi se mogao naći u sličnim okolnostima koje su ubrzale nacistički uspon na vlast. Jedno je sigurno, spaljivanje digitalnih knjiga i ukidanje slobode govora nisu odgovor na probleme današnjice.

2. Američka pobuna: Kako su se predsjednički izbori u SAD-u 2020. sve više približavali, činilo se da je zemlja na prekretnici. Narod je glasao na najvažnijim izborima u povijesti. Na izborima je glasovalo više ljudi, nego u bilo kojem drugom trenutku u američkoj povijesti. Rezultat je pokazao da je Joe Biden pobijedio aktualnog predsjednika Donalda Trumpa, ali tu nije bio kraj. Sudski izazovi i tvrdnje o ukradenim izborima u konačnici su dosegle ključnu točku, kada se tisuće ljudi okupilo u američkoj zgradi Capitola u znak prosvjeda. Događaj od 6. siječnja je bio jedan od najšokantnijih događaja u novijoj povijesti SAD-a, a ima i značajne posljedice, povijesna usporedba s prednacističkom Njemačkom. Godine 1923. Adolf Hitler i drugi čelnici nacističke stranke pokušali su provesti državni udar u Münchenu. "Pivnički puč" je rezultirao s 20 smrtnih slučajeva i doveo Hitlera u zatvor zbog izdaje. Prosvjed u SAD-u nije bio pokušaj puča. Ipak, dijeli sličnost s cjelokupnom situacijom nacista 1920-ih. Točnije, uvjerenje da su mračne sile izdale ljude, a jedini izlaz je bio sukob. Nacisti nisu bili uspješni '23, ali desetljeće kasnije, došli su na vlast.

3. Propaganda je zavladala društvenim mrežama za milijune ljudi: Nacistička upotreba propagande jedno je od najuspješnijih oruđa koje su koristili Hitler i Goebbels. Dovodeći do uspona stranke i kroz njezinu uspostavljenu dominaciju u Njemačkoj, propaganda je bila najvažnije oružje dostupno nacistima. Propaganda je pomogla uvjeriti njemački narod da su njihovi politički protivnici i Židovi odgovorni za sve njihove nevolje. Pomoglo je uvjeriti ljude da je njihov jedini spas izbor Adolfa Hitlera i držao je ljude pod kontrolom kada se vlada okrenula protiv istih ljudi koji su ih doveli na vlast. Propaganda je bila psihološka operacija majstorske prijevare, a moderna usporedba je s društvenim mrežama. Društvene medijske platforme dale su glas svakoj osobi na planeti i dok neki odluče progovoriti (pod rizikom da budu "otkazani" ili ušutkani), mnogi više pomno slušaju ono što im se govori. Širenje propagande društvenim mrežama je utjecalo na milijune ljudi kako bi povjerovali u sve vrste bizarnih stvari. Putem stranica poput Facebooka, Twittera, Instagrama i drugih, su ljudi natjerani da povjeruju u sve vrste novih ili suludih ideja, uključujući mnoge promovirane iz vrijeme nacista 1920-ih i ranih 30-ih.

4. Vraća se socijalistički globalizam i socijalistički nacionalizam: Nacistička stranka je bila jedna stvar iznad svega, to je bio nacionalistički pokret (ekstremni patriotizam). Nastao je u Münchenu nakon Prvog svjetskog rata kada su se ljudi uznemireni Versajskim sporazumom sastali kako bi razgovarali o svojim političkim stavovima. Trend se prema socijalističkom nacionalizmu razvio kako bi se borio protiv globalističkih principa rastućeg njemačkog komunističkog pokreta, a 1920. je osnovana Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP). Nacionalsocijalizam je pomogao u donošenju nacista na vlast jer je usmjeravao pozornost naroda na vlastite nacionalne potrebe. Stavljao je njemačke radnike iznad drugih zajednica i pronašao žrtve za nacionalne probleme sa Židovima, imigrantima i drugim “nepoželjnim” članovima društva. U Sjedinjenim Državama, Republikanska stranka sudjelovala je na izborima 2016. s izrazom: “U Sjedinjenim Državama, Republikanska stranka sudjelovala je na izborima 2016. Učinite Ameriku ponovno velikom”, koja se dalje razvila u ideologiju koja je “Ameriku na prvom mjestu” stavljala na prvo mjesto. Američki neo-nacionalizam na sličan način daje prednost zemlji iznad drugih (na veliku žalost globalističkog pokreta koji se ponovno diže pod novom markom “demokratskog” socijalizma). Kao što se i ranije događalo u Sjedinjenim Državama, ilegalni imigranti su bili krivi za probleme zemlje. Amerika nije bila sama u povratku nacionalizma u 21. stoljeću, također se vraća u Europu, u slučajevima Mađarske, Austrije, Švicarske, Danske, Belgije, Estonije, Njemačke, Italije i drugih zemalja koje su svjedočile porastu nacionalističkih pokreta na svojim nedavnim parlamentarnim izborima.

5. Nepovjerenje u medije: Kada je Donald Trump započeo svoju kampanju za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, nije se sramio nazivati ​​razne vijesti i medijske organizacije lažnim vijestima. Povjerenje u medije naglo je palo tijekom njegova predsjedanja. Čak i nakon što je napustio dužnost, njegove tvrdnje o lažnim vijestima ostaju prije svega u vezi s većinom ljevičarskih vijesti poput CNN-a, New York Timesa i većine drugih. Hitler nikada nije koristio izraz "lažne vijesti", ali je svakako prihvatio onu koja je bila slična . Lügenpresse je njemački izraz za "lažan tisak", a savršeno je analogno "lažnim vijestima". Pojam seže stoljećima unatrag i marksisti su ga koristili za označavanje medija kada su pisali članke o komunizmu i socijalizmu. Hitler je često prozivao medije da lažu i manipuliraju istinom koristeći isti izraz. Rašireno nepovjerenje u medije prevladavalo je u prednacističkoj Njemačkoj, a prevladava i sada. Kada ljudi izgube vjeru u integritet medija, postaju podložni manipulaciji i utjecaju iz drugih sfera. To je dobro funkcioniralo 1920-ih i '30-ih za Hitlera i njegovu nacionalsocijalističku stranku, a dobro funkcionira i sada za one koji kontroliraju nova sredstva za širenje vijesti: društvene mreže i tehnološke divove.

6. Uništena gospodarstva potiču ogorčenost: Kada je Prvi svjetski rat završio, Njemačka je ostala u ruševinama. Ne samo da je zemlji bila potrebna obnova, nego je njezino gospodarstvo bilo u rasulu. Osim toga, bila je prisiljena platiti pozamašne obnove Francuskoj i drugim zemljama na pobjedničkoj strani sukoba te je konfiscirala velike dijelove produktivnog zemljišta. Nacisti su iskoristili ekonomsku katastrofu i Veliku depresiju u svoju korist. Razvili su protekcionističku ekonomsku politiku koja je obećavala da će njemački narod potaknuti iz razornog poslijeratnog gospodarstva. Djelovala je tako što je okupila veliku populaciju ljudi na svoju stranu uz obećanje radnih mjesta, novca koji nije bio jako napuhan od strane središnje banka, a obećali su im i bolje sutra. Globalna gospodarstva danas su drugačija, nego početkom 20. stoljeća, ali još uvijek postoje mnoge paralele. Svijet je doživio veliku recesiju zbog banaka od 2007. do 2009. godine, u kojoj su mnogi Amerikanci izgubili svoje domove. Velika recesija utjecala je na gospodarstvo u Sjedinjenim Državama, ali nije utjecala samo na SAD jer su nacije diljem svijeta pretrpjele ozbiljne ekonomske katastrofe. Grčka je prošla kroz krizu državnog duga od 2009. do 2018., gotovo uništivši gospodarstvo zemlje.

8. Hiperpolarizacija politike: Sjedinjene Države su veći dio svoje povijesti imale donekle kooperativnu vladu. Dok je dvostranački sustav rezultirao mnogim nesuglasicama, posao je bio dovršen, a nacija je kao rezultat rasla. Nažalost, dani kompromisa su iza nas, a Sjedinjene Države su se pretvorile u hiperpolarizaciju političkih ideologija. Ovo nije jedinstveno za Sjedinjene Države, a druge zemlje diljem svijeta vide kako njihove političke ideologije stoje u suprotnosti jedna s drugom. To ograničava vladine procese, a što je još opasnije, suprotstavlja dvije ideološke strane jednu protiv druge, što može postati opasno. Isto se dogodilo u prednacističkoj Njemačkoj, dijelom zahvaljujući čovjeku po imenu Paul von Hindenburg, predsjedniku Njemačke. Rastuću demokraciju je pretvorio u diktaturu prepustivši kontrolu kancelaru, koji je izgradio svoju stranu kako bi odgovarao njegovim ciljevima, a zatim ih je probio kad je došao na vlast. Na sličan način su komunisti bili sve veća prijetnja i jačao je strah da će izvesti socijalističku pobunu, sličnu onoj u Rusiji. Car i njegova obitelj bili su raskomadani zajedno sa svim protivnicima globalističkog socijalizma. To je stvorilo nekoliko problema, uključujući Veliku depresiju. Ipak, vjerojatno se to ne bi dogodilo da njemački narod nije bio toliko ideološki podijeljen kao što je bio. Hiperpolarizacija politike u Njemačkoj 1920-ih rezultirala je degradacijom demokratskih normi, što je omogućilo nacistima da preuzmu vlast.

9. Žrtvovanje je prisutno: Srž Hitlerove ideologije je bila rasno izgrađena oko njegovog uvjerenja da je njemačka rasa, koju je nazvao arijevskom, superiorna u odnosu na sve ostale. Većina konzervativaca u prednacističkoj Njemačkoj nije slijedila njegove stavove. Ipak, išli su zajedno s Hitlerovom socijalističkom strankom za sva obećana ekonomska dobra. Kako su nacisti došli na vlast, učinili su to na leđima svih za koje je Hitler vjerovao da su inferiorni. To je uključivalo Židove, Rome, invalide, homoseksualce i druge zajednice koje se nisu smatrale čistim Nijemcima. Nacisti su za većinu društvenih problema okrivili Židove i donijeli politiku kako bi im oduzeli njihova prava, imovinu i na kraju njihovu ljudskost. Imati žrtvenog jarca je tada dobro funkcioniralo za naciste, a takav slučaj se prisutan i danas. Na sreću, ljudi nisu zarobljeni u koncentracijskim logorima kao 1930-ih, ali žrtveni jarac je postao moćna stranačka platforma za mnoge širom svijeta s obje strane političkog spektra u jednakoj mjeri. Konzervativci krive ilegalnu imigraciju i poplave izbjeglica za probleme svojih nacija, dok liberali krive konzervativce za sve svoje probleme, od strane medija kao neprijateljstvo sa svim imigrantima i stranim izbjeglicama. Migranti i useljenici (legalni ili ne) su se događali u raznim zemljama tijekom epidemija, a također se za ekonomski pad okrivljavalo strance u zemljama diljem svijeta.

10. Svjetska pandemija: Kada je 11. studenog 1918. završio Prvi svjetski rat, svijet je vidio kraj sukobu koji je rezultirao smrću 20 milijuna ljudi. Taj ogroman broj žrtava eskalirao je na novu razinu, ali su blijedili u usporedbi s pandemijom španjolske gripe 1918. Ta pandemija je rezultirala smrću od 20 do 50 milijuna ljudi diljem svijeta, iako se prema nekim procjenama taj broj približava 100 milijuna. Pandemija se ovih dana često uspoređuje s pandemijom COVID-19 koja je nastala u Kini početkom 2020. Postoji mnogo sličnosti između epidemije virusa gripe H1N1 A iz 1918. i pandemije SARS-CoV-2 koja je započela 2020. godine. Obje pandemije zahvatile su svijet, uzrokujući milijune infekcija i milijune smrti. Obje su bile povezane sa stranim podrijetlom i rezultirali su ciljanom ksenofobijom različitih populacija. Iako je "kineski virus" daleko manje smrtonosan od "španjolske gripe" koja je prethodila, ozbiljno je utjecao na način na koji živimo i radimo.