TV

WERTHEROV SINDROM

UZBUNA ZBOG NETFLIXOVE SERIJE: Dramatična priča o mladima dovela do straha od porasta samoubojstva

I u Njemačkoj vlada uzbuna zbog serije na internetskom kanalu Netflix o djevojci koja će, odmah je jasno, na koncu počiniti samoubojstvo. Serija na Netflixu se zove 13 Reasons Why (13 razloga zašto) i ovo je možda rijedak primjer kad je njemački prijevod naziva serije još žešći i uspješniji od originala: ovdje se serija zove Tote Mädchen lügen nicht (Mrtve djevojke ne lažu).

Iako glavna junakinja Hannah Baker (glumi je Katherine Langford), kako će se vidjeti tijekom serije, itekako laže i manipulira. Ali ostaje i činjenica: u seriji snimanoj po romanu Jay Asher se radi o sedam kazeta koje je dobio njen kolega iz High School Clay Jensen dva tjedna nakon što je Hannah počinila samoubojstvo. Na svakoj strani te kazete učenica navodi po jedan razlog i konkretnu osobu koja ju je odvela u smrt – ukupno 13 razloga i osoba.

Tu su gotovo sve muke kroz koje prolaze mladi: nesretna ljubav, mobing, izdaja, sram, povreda, arogancija i stalking kojem je izložena. To je priča da i mladost može biti okrutna i da se često čini kako drugog izlaza nema – osim u samoubojstvu.

Hoće li se opet pojaviti Wertherov sindrom?

Rijetko se događa da neka serija pobuđuje toliku pozornost i u ovoj zemlji. Počela se emitirati koncem ožujka i o njoj su u međuvremenu pisali i ugledni Der Spiegel ili Frankfurter Allgemeine Zeitung, baš kao i magazini za mlade poput lista Bravo. O njoj se raspravlja i među mladima u školskim dvorištima i na sastancima psihijatara i psihologa specijaliziranih za suicide, prenosi Deutsche Welle.

Predmet i raspoloženje prilikom rasprava je vjerojatno drugačije: mlade svakako intrigira sudbina učenice, ali stručnjaci zvone sva zvona na uzbunu. Jer odlično znaju, što obično slijedi nakon takvih umjetničkih djela i prema jednom mnogo poznatijem je taj fenomen čak dobio i stručni izraz: Wertherov sindrom.

Naravno, nema ozbiljnije opasnosti da današnji mladi uopće i zavire u Goetheov roman “Patnje mladog Werthera” bez prijetnji golom silom i ozbiljnih posljedica za njihovu ocjenu u školi ili fakultetu. Ali ovaj roman kojeg je Goethe napisao na temelju stvarnih sudbina mladića iz njegove okoline o nesreći mladog pravnog naučnika Werthera zbog neostvarive ljubavi s njegovom Lotte je 1774. imala sasvim drugačiji učinak. Uslijedila je prava poplava samoubojstava mladih, u pravilu čak i obučeni tako kako je Werther bio obučen u trenutku svojeg samoubojstva: plavi frak, žuti prsluk i smeđe čizme s tupim vrhom.

Koliko je točno bilo samoubojstava koncem 18. stoljeća među čitateljima Goetheovog romana – to zapravo nije sasvim izvjesno. Jer u to doba je samoubojstvo bila možda još gora sramota nego danas, tako da su se neki slučajevi sigurno i zataškali.

Ali to nije bilo nipošto bezazleno tako da je grad Leipzig – gdje je i izašla ta knjiga, već slijedeće godine zabranio i knjigu koja je “preporuka za samoubojstvo”, a zabranjena je bilo prodavati čak i odjeću kakvu je nosio junak romana. Zabrana je trajala u Leipzigu gotovo pola stoljeća!

Ma koliko se među stručnjacima raspravlja o tom Wertherovom efektu, rijetko tko sumnja da on doista postoji. U Njemačkoj je postaja ZDF još 1981. emitirala film Tod eines Schülers (Smrt jednog učenika) koja je čak bila i nagrađivana i kao filmsko djelo i isticana zbog svojeg napora u prevenciji samoubojstva među mladima.

Rezultat je bio – posve suprotan: taj učenik na koncu liježe na željezničke tračnice i u pet tjedana nakon emitiranja je broj takvih samoubojstava narastao za 175%, među mladim ženama za 167%. Kod muškaraca starijih od 40 i žena starijih od 30 godina nije se mogao primijetiti nikakav trend.

Pritisak na internetski kanal Netflix je golem

Mladi su podložni takvom imitiranju junaka, upozorava psiholog Armin Schmidke i predsjednik Nacionalnog programa za prevenciju samoubojstva u listu FAZ. Čak i bizarne metode tek potiču da ih se imitira. Pogotovo ako je počinitelj netko poznat. Jer “ako se ubije netko tako bogat i poznat, kako da onda ja izađem na kraj sa mojim životom”, nebrojeno puta je čula i Miriam Wittemann dok je radila na odjelu psihijatrije.

Zato je i pritisak na internetski kanal Netflix golem i on doista prije svake epizode upozorava na opasnosti od gledanja i objavljuje telefonski broj na kojem mladi koji razmišljaju o samoubojstvu mogu potražiti pomoć.

Njemačkim stručnjacima to nipošto nije dovoljno: serija je u Njemačkoj klasificirana samo za osobe starije od 12 godina, ali pogotovo kod internetskih kanala su te klasifikacije jedva učinkovite. Zato i sam ured za procjenu podobnosti za mlade preporuča da osobito posljednju, 13 epizodu gdje glavna junakinja i čini samoubojstvo, mladi svakako gledaju u društvu roditelja ili starijih.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr