Fotografije je snimila NASA-ina letjelica Juno koja se ovog tjedna dosad najviše približila najpoznatijem obilježju Jupitera, dok je prolazila na visini od 9000 kilometara iznad oblaka golemog crvenkastog ciklona.
Znanstvenici se nadaju da će misija Juna pomoći u otkrivanju preostalih tajni Velike crvene pjege: koje sile pokreću tu planetarnu oluju, koliko dugo postoji, koliko duboko zahvaća niže dijelove Jupiterove atmosfere i zašto se čini da postupno nestaje. Astronomi se također nadaju da bi bolje razumijevanje Velike crvene pjege moglo baciti novo svjetlo na pitanja strukture, mehanike i formiranja samoga Jupitera.
"Ova je oluja veća od cijelog planeta Zemlje. Tamo je već stotinama godina. Želimo znati što je pokreće", rekao je Steve Levin iz JPL-a, vodeći znanstvenik u misiji Juno. On je rekao da se smatra kako Veliku crvenu pjegu pokreće energija koja dolazi iz unutrašnjosti planeta u kombinaciji s rotacijom, ali precizni mehanizmi nisu poznati.
Velika crvena pjega je najveća poznata oluja u Sunčevu sustavu, promjera oko 16 tisuća kilometara s vjetrovima koji na rubovima pušu brzinom od više stotina kilometara na sat. Pjega je sa Zemlje primjećena teleskopima prije više od 350 godina, a od 1830. sustavno se promatra. Nekada dovoljno široka da 'proguta' tri planeta veličine Zemlje, slavna Jupiterova crvena oluja smanjuje se u posljednjih stotinu godina i čini se da bi mogla potpuno nestati.
Lansirana 2011. godine, 1,1 milijardu američkih dolara vrijedna letjelica Juno ušla je u Jupiterovu orbitu u srpnju prošle godine nakon 2,8 milijardi kilometara dugog puta od Zemlje. S obzirom da se bliski preleti događaju svaka 53 dana, idući je na redu 1. rujna.
