Od niza nekadašnjih tvornica danas gotovo jedino što je ostalo su znakovi, često na ruševnim zgradama ili zatvorenim trgovinama, a riječ je o važnom svjedočanstvu industrijske prošlosti, nekadašnjeg ekonomskog razvoja, ali i simboličnih te estetskih vrijednosti vremena kojem pripadaju. No i znakova je već sve manje, ako ih još ima.
Na krovovima oko Jelačićeva trga godinama su stajale reklame s logom Plive te banaka Zagrebačke, Privredne, Erste i Partner, Allianza, Kraša, Končara, Varteksa i zaštitarske tvrtke Sokol-Marić. Međutim, prema Odluci o komunalnom redu iz 2013. godine u Zagrebu su natpisi i znakovi tvrtki izjednačeni s billboardima i reklama koje su godinama prekrivale fasade pa je trajno zabranjeno postavljanje znakova na krovove na Trgu bana Jelačića i Petra Preradovića. Stav je bio da nagrđuju trgove, otprilike u isto vrijeme dok se njima nekontrolirano i začudno širilo šatore, štandove i kobasice.
Zadnji rok za uklanjanje postojećih znakova i reklama bio je produživan pa je prebačen na prvi srpnja iduće godine, no sve se, reklo bi se već po običaju, odužilo. Još pri skidanju prvih reklama iz Ureda za izgradnju grada kazali su da se za sve njih vodi pravni postupak uklanjanja i da bi se procedura u pojedinim slučajevima mogla oduljiti. Plivin logo, jedan od prepoznatljivijih detalja na Trgu bana Jelačića, kojeg se moglo vidjeti s gotovo svakog višeg položaja u Zagrebu, skinut je tek danas, sedam godina kasnije, velikom dizalicom čije sestre već mjesecima caruju gradom kojega su ove godine uz ostale nedaće pohodili i potres i korona.
O tome kako nestanak znakova s ugašenih tvornica, njihovih predstavništava i trgovina, reklama s pročelja zgrada svjedoči o deindustrijalizaciji te devastaciji industrijsko-urbanih cjelina, valja podsjetiti, odlično govori SPASI ZNAK! - projekt i knjiga dizajnerice Sanje Bachrach Krištofić i fotografa Marija Krištofića.
SPASI ZNAK! projekt je koji promiče zaštitu i obnovu starih tvorničkih natpisa, znakova i logotipova na području grada Zagreba kao doprinos očuvanju dizajnerske i industrijske baštine.
Svjedoci napretka, svjedoci devastacije
''Natpisi i svjetleće reklame uvijek su bile naznaka napretka svakog grada, pa tako i Zagreba. Osim na pročeljima tvornica i trgovina natpisi su se nalazili i na glavnom gradskom trgu još od sredine 1930-tih godina. Gledajući stare fotografije uočit ćemo zaštitne znakove osiguravajućih društava, hotela, kavana, ali i gotovo sve vodeće industrije: Pobjeda, Pliva, Tesla, DRT, Chromos, Kristal, Kamensko, Varteks, Astra, Fotokemika, Neva, Elka, TOZ – tvornica olovaka Zagreb, Rade Končar, Tvornica parnih kotlova, i mnogi drugi'', podsjetila je prigodom izlaska knjige prije šest godina Bachrach Krištofić, inače i jedna od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnerica.
Velik dio tih natpisa, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nije vrednovan, a u Berlinu, primjerice, postoji Muzej znakova, u kojem se provode predavanja o povijesti tvornica, dizajnera te tipografske radionice. Svjetla točka domaćeg iskustva tek je spašavanje najzagrebačkijeg slona iako je i njegova budućnost ipak neizvjesna.
''Kod nas smo stali na knjizi, dokumentaciji. Većina autora će ostati nepoznata jer su arhivi tih firmi nestali'', upozorila je Bachrach Krištofić u razgovoru za designed.rs govoreći o knjizi u kojoj je obrađeno osamdesetak znakova/natpisa.
''Tijekom ili nakon privatizacije, arhivi ili dijelovi arhiva brojnih firmi su uništeni, bačeni u smeće, izgubljeni. Ovaj nesretni proces uništavanja i brisanja prošlosti, nastavlja se i danas'', kazala je i prije nekoliko mjeseci u razgovoru za dizajn.hr. Naime, priča o znakovima i natpisima znatno je šira i dublja od same bilješke o danas skinutom logu Plive.
Nestaju i zadnji tragovi iz doba intenzivne industrijalizacije Zagreba
Stoga je dobra prigoda i u ovom trenutku podsjetiti da je
još 2005. godine skupina organizacija civilnog društva
organizirala dvotjednu akciju 'Operacija: grad', koja je,
koristeći prostorne resurse neiskorištenih prostora bivše istočne
industrijske zone Zagreba, postavila pitanje transformacije
korištenja tih prostora, s naglaskom na njihovu iskoristivost u
sektoru kulture.
Unatoč vrlo uspješnoj i koordiniranoj akciji koja je imala
čak i financijsku podršku Ministarstva kulture i Grada
Zagreba, devastacija ovih objekata je nastavljena i tijekom
sljedećih godina, kazala je za
dizajn.hr Bachrach Krištofić: ''Brojne tvornice su srušene,
od mnogih su ostale samo vanjske konstrukcije. Tijekom 2012.
godine počeli smo snimati znakove i logotipove na preostalim
objektima. Bilo je jasno da će uskoro nestati i ti zadnji tragovi
iz doba intenzivne industrijalizacije Zagreba. Nestanak znakova s
ugašenih tvornica, njihovih predstavništava i trgovina, reklama s
pročelja zgrada, svjedoči o deindustrijalizaciji te devastaciji
industrijsko-urbanih cjelina''.
