Zabrana prodaje i uvoza klasičnih žarulja sama po sebi je pionirska jer te žarulje nemaju u svom sastavu štetne tvari. Europa ih, kako je poznato, zabranjuje jer troše više struje od štednih žarulja, od kojih neke pak sadrže živu i mora ih se zbrinjavati u reciklažnim dvorištima. Ne smije ih se bacati u smeće, a ako prsnu postaju štetne jer se apsorbiraju u tijelo putem udisanja žive.
Osim toga, svjetlo im slabi te se ne preporučuje držati ih u prevelikoj blizini ljudi – u lampama blizu kreveta ili u blizini djece.
Potrošači će osim ovih žarulja na izbor imati i LED žarulje i halogenke, no ono što je sigurno je da će zabrane biti udar na njihov standard. Živin toplomjer, naime, stoji 18 kuna, a digitalni 39. Obična žarulja od 100 vata košta tri do četiri kune, štedna kvalitetna ne može se naći ispod 45 kuna, a LED žarulja stoji 300 kuna, izračunala je Slobodna Dalmacija.
Upitno je i koliko štede novac građana. Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske u Splitu, kaže – isključivo ako potraju pet i više godina, "u protivnom su one bacanje novca".
'Katastrofalna iskustva'
"Za osam sati rada u mjesec dana obična žarulja od 100 vata potroši 20,25 kuna električne energije, a štedna od 25 vata potroši 5,14 kuna struje, a LED žarulja od 18 vata potroši 3,70 kuna", navodi dodajući da su njegova "iskustva katastrofalna: štedne žarulje ne trpe visoke temperature i vlagu, radile su mi svega 1.000 sati".
Digitalni toplomjeri i tlakomjeri postaju obvezni i u zdravstvenim ustanovama od 10. travnja 2014. godine. Napomenimo i da žarulje sa žarnom niti nisu zabranjene za uporabu, ali će ih građani moći kupovati jedino u inozemstvu, što su do sada radili građani Unije dolazeći u nabavku kod nas.
