Svi se slažu kako je riječ o iznimno složenom slučaju u kojem istražiteljima neće biti lako dokazati odgovornost bivših članova uprave za mogući kriminal niti odgovornost samog Ivice Todorića za donošenje odluka koje su eventualno dovele do problema u poslovanju. Tim više što će ključno biti interpretirati revizorska izvješća koja se drastično razlikuju, te analizirati ulagačku politiku bivše uprave.
Zloporabe u gospodarskom poslovanju
No, ako istraga u konačnici bude otvorena sasvim je izvjesno da će osumnjičenima na teret biti stavljena 'zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju', kazneno djelo iz Članka 246. Kaznenog zakona.
Prema tom članku kaznenu odgovornost snosi ona osoba koja u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa utemeljenih na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja, te na taj način pribavi sebi ili nekome drugome protupravnu imovinsku korist.
Kazna slijedi i u slučaju da na neki drugi način, onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti, prouzroči štetu. Zakon za to kazneno djelo, ako je u pitanju velika materijalna šteta, predviđa sankciju od jedne do deset godina zatvora.
Krivotvorenje, malverzacije s poslovnim knjigama...
'Kako bi potkrijepili sumnju u to kazneno djelo istražitelji će morati osumnjičene za malverzacije u Agrokoru prijaviti i zbog krivotvorenja, te neurednog vođenja poslovnih knjiga, jer će im to dati daljnju argumentaciju za finalnu situaciju u kojoj se tvrtka našla', objašnjavaju naši sugovornici podsjećajući kako će se u kaznenom postupku zasigurno propitivati i odgovornost osumnjičenh prema Zakonu o trgovačkim društvima.
Njime je, naime, regulirana uporaba dobiti, odgovornost članova Nadzornog odbora, odgovornost uprave za štetu u trgovačkom društvu, kao i odgovornost članova tzv. ovisnih društava.
Tko će sve biti uhićen?
Prema neslužbenim informacijama u DORH-u, koji još uvijek provodi izvide nakon prijava podnijetih zbog sumnji u kriminal u Agrokoru, razmatra se hoće li istragom biti obuhvaćen uži krug najviše pozicioniranih u upravi Agrokora ili će biti obuhvaćeni čelni ljudi 61 tvrtke iz sastava koncerna.
Iako bi to zakompliciralo vođenje postupka, moglo bi se, kao i u brojnim ranijim slučajevima, očekivati da će većina osumnjičenih odlučiti odmah iznijeti obranu, odnosno priznati nezakonitosti ako ih je doista bilo. Već mjesecima se nagađa kako istražitelji tragaju za pokajnikom, no za sada nema potvrda bi li itko iznio ikakav kompromitirajući iskaz.
Ako bi DORH odlučio otvoriti istragu protiv tako velikog broja osumnjičenih osoba, te zatražiti eventualno protiv njih određivanje istražnog zatvora, to bi u zagrebačkom Remetincu, kojem je većina kapaciteta ionako popunjena, stvorilo priličan problem.
Nije za zaboraviti da su ljetošnje izmjene Zakona o kaznenom postupku ukinule mogućnost plaćanja jamčevine za izlazak na slobodu, osim u slučaju ako postoji opasnost od bijega. Dakle, sasvim je izvjesno da će oni koji završe u Remetincu, čekati iza rešetaka da svi svjedoci budu ispitani, ali i da se sud uvjeri kako više nema opasnosti da ponove kazneno djelo.
