Građevinska renta definirana je kao 'javno davanje koje se plaća za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja građevine ili za izgrađenu građevinu', piše Večernji list.
Radilo bi se zapravo samo o novom imenu za već postojeću komunalnu naknadu koju u Hrvatskoj već plaćaju vlasnici nekretnina.
Rentu plaća vlasnik zemljišta ili investitor
Zakon o lokalnim porezima kojeg je krajem 2016. Sabor prihvatio predviđa da bi komunalna naknada od 2018. godine prerasla u porez na nekretnine, koji bi trebao biti sličnog iznosa kao i komunalna naknada. Bilo bi to skuplje za stanove i kuće izgrađene nakon 1998. godine, a jeftinije za druge objekte, izuzev one luksuzne kvalitete.
Radi se o renti koju plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi ili je izgrađena građevina, a ako je pisanim ugovorom obveza plaćanja građevinske rente prenesena na investitora, onda ju plaća on. Primjerice, za kvadrat kuće u prvoj zoni, građevinska bi renta mogla biti i do 600 kuna, a najskuplja bi renta za kuću u izgradnji od sto kvadrata bila 60.000 kuna, piše Večernji.
Još je moguće uputiti primjedbe
Ministarstvo Lovre Kuščevića ipak je odlučilo umjesto dosadašnje komunalne naknade uvesti građevinsku rentu koja je opisana kao 'mutant između komunalne naknade i doprinosa'. Kuščević tvrdi da bi renta bila manja od komunalne naknade, a morat će ju plaćati svi oni koji su korisnici postojeće infrastrukture. Doprinosi bi bili veći tamo gdje se više gradi. Ako prijedlog zakona prođe, od 2018. bismo morali plaćati doprinos za gradnju komunalne infrastrukture, poreza na nekretnine i komunalnu rentu. Sve zajedno to nadmašuje dosadašnja davanja na vlasništva nad nekretninama.
Na prijedlog zakona još je sutra moguće uputiti primjedbe.
