Ima 83 godine, živi sam, mirovina mu je toliko mala da ju je već potrošio na početku mjeseca ožujka, na kupnju najosnovnije hrane. Nakon tri dana gladovanja nazvao je karabinjere, ispričavajući se, pita može li dobiti ikakvu pomoć – barem malo kruha. Televizijski prilog o ovom slučaju, uz zaštitu identiteta starca, uz audiosnimku potresnog razgovora, objavila je talijanska tv mreža, Canale 5, 29. ožujka.
Dan prije, na portalu leggo.it objavljen je video iz Barija: supružnici pred bankom traže pomoć, zapravo protestiraju, viču - gladni su i bez novca, bez mogućnosti da nađu posao, zarobljeni u karanteni – preklinju za pomoć da bi prehranili djecu i sebe. U videozapisu zabilježen je i prolaznik koji im daje nešto novca, da bi kupili hranu.
To su samo dvije slike koje ilustriraju drastično osiromašenje koje je zahvatilo Italiju: oni koji su ionako živjeli skromno i na rubu egzistencije, kao umirovljenik iz prvog slučaja, sada se ne mogu niti prehraniti. Oni drugi, koji su bili zaposleni, a ostali su iznenada bez posla, ako nisu imali ušteđevine – sada su gurnuti u posvemašnju neimaštinu.
Građani u Rimu ostavljaju hranu za siromašne In Rome, in Piazza dell'Alberone, in the Appio district, some citizens leave parcels of pasta, rice, tomato purée, sugar and other food on a wall available to those in need during the Covid-19 pandemic Food on a wall for the Poor during Covid-19, Rome, italy - 30 Mar 2020, Image: 511112517, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Matteo Nardone/Pacific Press / Shutterstock Editorial / Profimedia
Bonovi kao hitna pomoć u borbi protiv pojave gladi
Italija je u dugotrajnoj karanteni i prema grubim procjenama talijanskih ekonomista, broj nezaposlenih će se popeti na 10 milijuna, a to znači i dramatično širenje kruga egzistencijalno ugroženih. Uvedene su mjere financijske pomoći onima koji su ostali bez ikakvih prihoda, dekretom "Cura Italia" odgođeno je i plaćanje kredita i računa za sva kućanstva koja ih ne mogu plaćati (do 13. travnja, ali moguće je produljenje) preko centara za socijalni rad i dalje se raspodjeljuju redovne mjere socijalne pomoći, ali Italija je primorana uvesti i dodatnu, hitnu socijalnu pomoć za socijalno najugroženije, one koji se već sada suočavaju s gladi, odnosno, nemogućnošću nabave najosnovnijih namirnica, upravo se dijele – bonovi.
Početkom travnja, preko lokalnih stožera civilne zaštite zaprimaju se zahtjevi za dobivanje bonova koji će se moći iskoristiti isključivo za nabavu osnovnih proizvoda, za hranu i higijenu. Na njih imaju pravo svi oni "koji se nalaze u teškim socijalno-ekonomskim okolnostima zbog krize prouzročene COVID-19 virusom", oni "koji trenutačno nisu u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, ili nisu u mogućnosti raditi zbog karantene".
Na bonove imaju pravo svi koji ne rade i ne dobivaju neki od oblika socijalne pomoći, samostalni radnici, obrtnici, umjetnici, djelatnici koji su bili primorani obustaviti svoj rad, obitelji u kojima je samo jedan zaposlenik, invalidi koji još uvijek čekaju rješenje o invaliditetu. Iznosi su gotovo simbolični, od 75 eura za obitelj od jednog člana, 125 eura za dvočlanu obitelj, 175 eura za obitelj od četiri člana do 225 eura za obitelj od šest i više članova.
No, radi se o interventnoj pomoći osobama koje su se našle na rubu gladi. U ovom trenutku nije poznata ukupna brojka tako drastično socijalno ugroženih, bit će poznate tek nakon evidencije podnesenih zahtjeva, ali pretpostavlja se da će se raditi o iznimno velikom broju podnesenih zahtjeva jer je dugotrajna karantena iscrpila gotovo sve zalihe ne samo radnika, nego i dijela srednjeg sloja građana u Italiji.
Val novih siromašnih u Hrvatskoj se očekuje potkraj travnja
U Hrvatskoj se prvi val znakova osiromašenja građana očekuje tek potkraj travnja – kada će se rezimirati posljedice činjenice da je veliki broj osoba ostao u ožujku bez posla, ili da radi za umanjenu plaću.
Na upit Net.hr-a u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike – je li u ovom trenutku već zabilježen veći pritisak, odnosno, više zahtjeva za socijalnu pomoć, odgovaraju da u ovom trenutku nije došlo do značajnije promjene u broju korisnika prava.
"Osobe koje su primjerice ostale bez posla u ožujku, ostvarit će dio prihoda u travnju te neće ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu u ovom mjesecu zbog vrlo strogih kriterija za ostvarivanje ovog prava. Znatnije povećanje broja korisnika ove naknade očekuje se u svibnju i nadalje, ovisno o kretanju situacije vezane uz epidemiju", odgovaraju iz Ministarstva na upit Net.hr-a.
U Ministarstvu Vesne Bedeković poručuju kako zbog posljedica pandemije oč
Dodatna sredstva iz preraspodjela u proračunu
U ovom trenutku Ministarstvo nema konkretnije brojke o tome koliko bi bilo mogućih novih zahtjeva za jednokratnu pomoć, no kažu da se "očekuje povećanje broja osoba koje neće moći zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe, imajući u vidu epidemiološke posljedice i posljedice potresa koji je pogodio područje Zagreba i okolice."
Pitali smo, također, jesu li već osigurana dodatna sredstva za očekivani val novoosiromašenih građana te kakva su brojčana očekivanja, no nismo dobili konkretan odgovor.
"Prioritet Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Vlade Republike Hrvatske svakako je zaštita najosjetljivijih socijalnih skupina u našem društvu. Iako će svi korisnici Državnog proračuna morati ostvariti određene uštede zbog smanjenih prihoda uzrokovanih smanjenjem aktivnosti gospodarskog sektora, navedena smanjenja neće utjecati na socijalne naknade. Ako budu potrebna, dodatna sredstva će se osigurati preraspodjelama unutar Državnog proračuna", poručuju iz Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.
