Zbog onemogućivanja pobačaja u hrvatskih bolnica, došlo je do smanjenja pobačaja i to samo zato što ga žene obavljaju u susjednim zemljama i privatnim klinikama, pišu Vijesti.hr. Pobačaj koji je sam za sebe trauma postala je još i veća zbog priziva savjesti čak 60 posto liječnika i poniženja kojima su svakodnevno izvrgnute žene u hrvatskim bolnicama.
'Nemamo pravo previše ljude maltretirati'
U bolnici u Brežicama povećan je broj pobačaja žena iz Hrvatske za 25 posto u posljednja tri mjeseca, što je potaknulo slovensku SLO RT da napravi prilog o tome. Mateja Vukmanič Pohar, ginekologinja bolnice u Brežicama otkriva da iz Hrvatske dolaze pretežito mlađe žene, između 20 i 30 godina.
"Do 12. tjedna niti ne pitamo žene zašto su se odlučile na pobačaj jer je to intimna stvar svake žene. Ta je odluka najteža upravo za nju, tako da mislim da nemamo pravo previše ljude maltretirati, već im treba samo pomoći", kaže ginekologinja. Naime, u Hrvatskoj je pobačaj zakonski moguće napraviti do 10. tjedna trudnoće, a u slučajevima nepravilnosti ploda, u posebnim slučajevima do 22. tjedna. Jedan od razloga zašto se Hrvatice odlučuju i za Sloveniju i jer je pobačaj s lijekovima moguć samo u Rijeci i Puli.
"Uglavnom provodimo pobačaj lijekovima jer je to za ženu manje neugodna, manje invazivna metoda", kaže u prilogu Nataša Končar, predstojnica Ginekološko-porodiljnog odjeljka, SB Brežice. Pobačaj s lijekovima stoji 200 eura, dok Kristina Čačić iz B.a.B.e. otkriva kako u Hrvatskoj pobač varira od 1870 do 3000 kuna. Kako su u Sloveniji jeftinije kontracepcijske pilule koje u nisu pokrivene zdravstvenim osiguranjem, zagrebački ginekolog Duško Pall svoje pacijentice šalje u Sloveniju.
'Uništenje materijalnih dokaza'
Koliko je hrvatsko društvo postalo konzervativno, govore i slučajevi kada ginekolozi odbijaju prekid trudnoće čak i ženama žrtvama spolnog nasilja iako zakon to dozvoljava i nakon 10. tjedna trudnoće. Nedavno je društvo SOS telefon pomagalo djevojci iz Hrvatske koju je silovao uži član obitelji.
"U Hrvatskoj nisu željeli napraviti pobačaj. Rekli su joj da bi, ukoliko bi napravila pobačaj, radilo o poništenju materijalnih dokaza, tako da se organizacija iz Hrvatske kojoj se ta djevojka obratila za pomoć obratila nama te smo zatim zatražili mogućnosti u Sloveniji", kaže Maja Plaz, predsjednica Društva SOS telefon. Na pitanje o prizivu savjesti, ministar zdravstva Milan Kujundžić ustvrdio je kako je to demokratska tekovina.
"Mi ne možemo demokratske tekovine ukidati ili ih na jednom mjestu koristiti, na drugom ne. Priziv savjesti je jedna demokratska tekovina i etičko i moralno pravo svakog pojedinca. Uređeno je da bolnice, ako slučajno nitko to ne radi, onda dovode djelatnike iz drugih bolnica ili s drugim ustanovama ugovaraju gdje se ti postupci mogu napraviti", rekao je ministar.
Crkvu treba odvojiti od države
U Hrvatskoj postoje liječnici koji smatraju da priziv savjesti nije demokratska tekovina, a među njima je i dr. Jasenka Grujić Koračin koja je zajedno s još nekoliko kolega liječnika pokrenula inicijativu za reguliranje priziva savjesti.
"Priziv savjesti je prvi put spomenut u enciklici Evangelium Vitae kada je zapravo Crkva učinila upad u sekularni poredak, smatrajući da liječnici moraju spriječiti, kako je rečeno u enciklici, te zločine. Zločini su eutanazija i pobačaj, s mogućnošću da se liječnici pozovu na savjest", istaknula je Grujić Koračin gostujući u RTL Direktu koja smatra da je potrebno u svakoj državi odvojiti crkvu od države.
Grujić Koračin smatra kako takav institut nema mjesta u medicini, te on nije reguliran nijednim regionalnim ili međunarodim zakonom o humanitarnim pravima. Jedino što postoji je preporuka Vijeća Europe o mogućnosti iz 2010. godine da se priziv savjesti implementira u medicini, no čak i tada je Vijeće Europe iskazalo zabrinutost da bi to moglo naštetiti ženskom zdravlju.
"Naša inicijativa, mi smo započeli s aktivnim radom 2015. godine. Iste godine smo mi na sve relevantne adrese poslali prijedloge za regulaciju priziva savjesti. Nismo dobili nikakve odgovore, problem je što je taj institut uveden u naše zakone, prema tome mi ga ne možemo ukinuti, mi ga samo možemo bolje regulirati te se samo možemo nadati da će ga ukinuti kao u nekim drugim državama", zaključila je Grujić Koračin.
