Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je zajedno sa saveznim kancelarom Republike Austrije Karlom Nehammerom i predsjednikom Vlade Savezne države Bavarske Markusom Söderom LNG terminal. Nehammer se još jučer prvi put susreo s hrvatskim premijerom, a tijekom njihova razgovora spomenuti su i izgledi energetskog tranzita preko LNG terminala na Krku.
Najavljeno je kako će partnerstvo Austrije i Hrvatske biti prošireno sigurnom opskrbom energijom. "Ono što nam danas treba za LNG, to će nam sutra trebati za vodik. To su teme koje su jako važne za budućnost Europe kako bismo bili energetski neovisni, kako bismo pojačali zaštitu od klimatskih promjena i smanjili potrošnju fosilnih energenata", kazao je u srijedu kancelar.
'Hrvatska ima dovoljno'
“Što se tiče energetske sigurnosti, Hrvatska je zaista sigurna. Mislim da je svima danas jasno da smo mi u prvom mandatu okončali dugu debatu treba li nam ovaj LNG terminal na Krku. Mi smo za njega dobili 101 milijun eura, naša Vlada je donije odluku da će dati još toliko. U njega su uložili i HEP i Plinacro, koji su i suvlasnici. Više od 60 posto plina koji konzumiramo u Hrvatskoj upravo je ukapljeni prirodni plin koji se ovdje regasificira. Kada bi bili sebični i egoistični, rekli bismo Hrvatska ima dovoljno, ali naša je želja u duhu europske solidarnosti, činjenicu da postoji ovakva kritična infrastruktura učiniti da ona bude korisna i našim susjedima”, rekao je Plenković.
O planu proširenja kapaciteta LNG terminala na Krku austrijski kancelar je rekao da stručnjaci moraju razraditi detalje.
“Söder i ja ćemo se založiti za ovaj problem jer je on jako značajan. Mi smo u Austriji izrazili našu političku volju da se pridružimo ovom projektu. Potaknut ćemo naša privatna poduzeća da uđu u ovaj projekt”, kazao je Nehammer.
Čelnik bavarske vlade istaknuo je kako ovo nije samo hitna mjera, nego opcija za budućnost. Premijer Plenković je rekao kako je ideja da se u zajedničkim dogovorima odrede prioriteti.
“Naravno da su tu važni i razgovori sa Slovenijom, a vidjeli ste da su ovi planovi za plinovode koji bi spajali Omišalj preko Slovenije s Austrijom i Bavarskom stari više od 10 godina. Dakle, ova tema nije od jučer. Mi bismo naravno zajednički nastupali prema Europskoj komisiji i tražili sufinanciranje ovih projekata. Što se tiče zakupa, postoje natječaji i onda se zainteresirani javljaju”, rekao je Plenković.
Koristiti kao vodikovod
Söder je izjavio da će se ovaj plinovod moći iskoristiti i za zeleni vodik čiji će udio sve više rasti. Tvrdi kako će imati sve više obnovljivih izvora energije i ako bi u tom smislu iskoristili ovaj plinovod, to je onda značajno za cijelu ovu energetsku prekretnicu u Europi.
“Želimo proširiti postojeće kapacitete, a onda ga koristiti i kao vodikovod”, rekao je Söder.
Nehammer je naglasio kako je ovo tehnološka mijenja I ulaganje u tehnologije I energije budućnosti.
“Pet milijardi eura će stajati na raspolaganju za poduzeća kako bi mogli investirati u tehnologije budućnosti i osigurati neovisnost o fosilnim energentima i ruskim energentima”, rekao je Nehammer.
Plenković je komentirao kako je širenje ovih kapaciteta budućnost energetike.
“O tome smo razgovarali i na summitu COP27. Hrvatska već na tome radi i sa Slovenijom i sjevernom Italijom. Ta ideja o dolini vodika ovdje, preko granična suradnja koja je konglomerat 34 kompanije, jedan je od konkretnih primjera”, rekao je Plenković.
O obuci ukrajinskih vojnika
Premijer je upitan o žestokoj reakciji oporbe na obuku ukrajinskih vojnika. Rekao je kako je Hrvatska članica Europske unije i kako je EU donijela zajedničku odluku da se osniva EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini.
''To je zajednička odluka svih. Ta misija nije nikakva vježba. Niti kakva dvotjedna vježbica u kojoj će neki strani vojnici doći na primjer u Slunj. Ili će naši otići u neku zemlju. To je misija koja će trajati nekoliko godina. U kojoj hrvatska Vlada od početka konzistetno smatra da treba sudjelovati'', rekao je Plenković.
"Vlada je pitala predsjednika da li je suglasan. On nam je odgovorio nekim priopćenjem, mi smo kao i svaki put do sad, da li nam je Kosovo saveznik? Da li nam je Afganistan saveznik u smislu članstva u NATO-u? Ne, a sve su to misije u kojima je Hrvatska sudjelovala i koje su prošle kroz Sabor. Sada je na stvari bijeg od političke odgovornosti saborskih zastupnika od toga da se izjasne gdje su po broj jedan sigurnosnoj temi u svijetu'', rekao je premijer.
''Ako političke stranke danas, s iskustvom Hrvatske i trajanjem ruske agresije na Ukrajinu, dvoje o tome trebamo li participirati, ako je to Hrvatskoj problem nakon što smo više puta poslali konkretnu pomoć, imamo krupniji problem i igru skrivača. Ne radi se o kršenju Ustava, nego o igri skrivača'', dodao je Plenković.
