"Na ovome mjestu dogodio se zlocin, genocid, koji nikad nece prestati boljeti, koji nikada necemo zaboraviti", porucio je predsjednik Republike Ivo Josipovic podno spomenika "Cvijet" u sklopu obiljezavanja 69. obljetnice proboja zatocenika iz jasenovackog logora.
Na ovom mjestu strasne tragedije moramo iskreno zazaliti sto se takav zlocin dogodio u ime ideje stvaranja hrvatske drzave, naglasio je predsjednik.
"Oni koji su Hrvatsku zeljeli stvoriti zlocinom i nacifasistickom idelogijom, nisu to mogli uciniti. Ucinili su zlo drugima, ali i Hrvatskoj i hrvatskome narodu", kazao je Josipovic podsjetisi da su u Jasenovcu bili zatvarani, muceni i ubijani ljudi zbog toga sto su bili "krive" nacionalnosti, vjere ili svjetonazora.
Naglasio je da je ogromna vecina hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu bila protiv ustaske politike i zlocina te je sudjelovala u antifasistickom pokretu.
Upozorio je i da u vremenu drustvenih kriza, kakvu zivimo i danas, opasnosti iskljucenja, mrznje i netolerancije te zameci fasizma i drugih totalitarnih ideologija uvijek ostaju latentno prisutni. "Ne zaboravimo, teska gospodarska kriza majka je fasizma. Zlocini pocinjeni u Jasenovcu i drugim logorima u Europi podsjecaju na razorne potencijale totalitarizma koji i danas prepoznajemo u svijetu, u Europi, a i kod nas. I zato zlo treba i danas nazivati pravim imenom, valja mu se suprotstaviti i ponovno reci - nikad vise!", porucio je.
Zajednistvo i odlucnost, naglasava, jedina su istinska snaga protiv novih Aushwitza, Jasenovca, Ovcara, Srebrenica i drugih stratista, a "mi smo danas cuvari sjecanja na patnju ljudi koji ovdje pocivaju". "Ali, zlo zeli unistiti sjecanje. Zeli ga unistiti lazima, negiranjem zlocina, ali i prijetnjom i nasiljem", napominje Josipovic navodeci da je Memorijalni centar Jasenovac jedina kulturna institucija koja je zbog prijetnji pod stalnom policijskom zastitom.
"To govori da zlo nije nestalo, da je tu i vreba. Ne dajmo mu priliku!", porucio je predsjednik Republike.
Jasenovac mora biti stit protiv zla, nas zalog protiv mogucnosti da se njegove strahote ikad ponove, kazao je.
"Neka se danas svatko kome su ljudskost, ljubav i nasa domovina Hrvatska u srcu, bez suvisnih racunica, bez politike, bez prebrojavanja nasih i njihovih, u dostojanstvenoj tisini, ovdje podno bijelog cvijeta boli, iskreno pokloni svim zrtvama Jasenovca", porucio je Josipovic.
Oni koji sire simpatije prema zlocinu i zlocincima bude u covjeku opet ono zlo
Premijer Zoran Milanovic istaknuo je kako je jasenovacko spomen podrucje mjesto podsjecanja na zlo u covjeku na koje se stalno treba vracati "upravo zato sto je toliko neugodno".
"Zlocini ovdje nisu bili u ime naroda, jer ja pripadam tom narodu, i u moje ime ne dopustam da ih je itko cinio, nego u ime drzave koje nema u hrvatskom Ustavu, nikad je nije bilo i nikad je nece biti", naglasio je.
Za zlocine koji su pocinjeni u NDH nema opravdanja i njih se nikada nece moci racionalno objasniti, no oni su kod stotina tisuca ljudi probudili "onaj nerv pravde i covjecnosti da se pobune protiv toga", rekao je premijer.
"Kao predsjednik Vlade, kao Hrvat koji zna, osjeca i svjestan je sto hrvatskom narodu znaci njegova drzava, reci cu ovdje da cijena koju je jedan narod i nacija spremna platiti za drzavu ne smije biti u protivnosti sa svim nacelima covjecnosti, a to je ta drzava bila. I zato se protiv nje pobunilo toliko Hrvata i onih koji su bili izravno proganjani samo zato jer su pripadali drugom plemenu, rasi, drugom rodu. To moramo cijelo vrijeme ponavljati, ponavljati svojoj djeci", porucio je.
Osvrnuo se i na one koji, kaze, i danas sire simpatije prema zlocinu i zlocincima kazavsi kako "rade losu stvar i bude u covjeku opet ono zlo - i za to nema opravdanja".
A Hrvatska danas, clanica EU, moderna, tradicionalna ali i liberalna drzava, koja potice i razvija prava manjina, ta Hrvatska je jamac da se nikakvo zlo slicno jasenovackom vise ne smije i ne moze dogoditi, porucio je premijer Milanovic.
Predsjednik Sabora Josip Leko istice kako je Jasenovac mjesto opomene svakom covjeku, mjesto na kojem se suocavamo sa silinom mrznje koja se iskazivala mucenjem, ubijanjem i stvaranjem logora. U Jasenovcu se, kaze, sastajemo kako bismo iskazali pijetet nevinim zrtvama, ali i solidarnost s onima koji i danas trpe zbog nasilja, diskriminacije i ponizenja.
"Svaki rezim koji svoju moc gradi na gazenju i gusenju ljudskih sloboda i prava zasluzuje najostriju osudu, a ustaski rezim bio je upravo takav - neslobodarski, rezim bezobzirnog nasilja, strahovlade i ubijanja", naglasava Leko.
Upozorava i da je jasenovacko spomen podrucje trajna opomena da svatko moze biti proglasen manje vrijednim, kao i jasenovacke zrtve, u slucaju da ponovno jednom pobijedi neka totalitarna ideologija koja pociva na nasilju, diskriminaciji i segregaciji.
A strahote Jasenovca nas pozivaju da vise nikad ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju vjerskih, nacionalnih i ideloskih ili drugih razloga, vec se odlucno suprotstavimo svakoj politici mrznje i nejednakosti, porucio je.
Hrvatska je imala snage i odlucnosti preispitati vlastite politicke korijene i ucinili smo to demokratski, s nacionalnom svijescu i ponosom, ali i kriticki i zbog toga se i mozemo pokloniti i poklanjamo se zrtvama fasizma, obnavljamo spomenike na njih i cuvamo vlastitu antifasistcku povijest, a istodobno smo osudili komunisticke zlocine odmazde i represije i poklonili se zrtvama tih zlocina, istice predsjednik Sabora.
"Danasnja demokratska, europska Hrvatska, izrasla je na vrijednostima antifasizma, na miru, slobodi, demokraciji i zastiti ljudskih i manjinskih prava. To su trajne vrijednosti i na njima zelimo dalje graditi buducnost, a da bismo u tom uspjeli zlocine pamtimo i ostro osudujemo, a njihove zrtve postujemo i nikada ne zaboravljamo. To je vrijednost demokratske Hrvatske", porucio je Leko.
Ubili su najmanje 83 tisuce ljudi, 20.101 dijete do 14 godina
Komemoracija se odrzava u znak sjecanja na 22. travnja 1945., dan proboja zatocenika iz jasenovackog logora te u pocast stradalim i prezivjelim zatocenicima tog najveceg koncentracijskog logora u Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj.
Od 1073 logorasa, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a prezivjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana 1945., poceo je i proboj zatocenika Kozare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatocenika, proboj je prezivjelo njih 11.
Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945., bio je logor smrti u kojem su ubijani muskarci, zene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideoloske pripadnosti.
Do sada je utvrdeno da je na desetak lokaliteta toga logorskog kompleksa ubijeno vise od 83 tisuce osoba, od cega vise od 20 tisuca zena te 20.101 dijete do 14 godina. Zrtve su bile Srbi, Romi, Zidovi, Hrvati, antifasisti.
Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrdivanju broja zrtava, njihov konacan broj ostat ce nepoznanica jer su mnogi od logorasa ubijeni cim su dovedeni, prije nego sto su bili evidentirani.
