Nastavlja se sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije o aferi INA. Danas se očekuju saslušanja Siniše Petrovića i Davora Šterna, bivši članovi nadzornog odbora tvrtke.
Podsjetimo, na prethodnoj sjednici prošlog tjedna saslušani su Damir Vanđelić, bivši predsjednik Nadzornog odbora INA-e te Božo Miškuš, bivši predstavnik radnika u Nadzornom odboru.
"Dvije glavne teme kojima smo se bavili bilo je pitanje krađe milijarde. Današnji svjedoci nisu bili u ovom periodu u INA-i, ali sigurno kao ljudi s isksutvom mogu iznijeti svoje mišljenje je li se to ili nije moglo dogoditi bez znanja vrha kompanije", rekao je na početku Nikola Grmoja pa dodao da je od interesa i tema Sisačke rafinerije.
"Ne tražimo da iznosite svoje stavove uz vladu, ali želimo čuti što mislite o situaciji gdje imamo Riječku rafineriju u remontu i ugašenu Sisačku rafineriju. Imamo prespoj s JANAF-om gdje hrvatska nafra ide na obradu u Mađarsku", dodao je.
Zatim je čitao zaključke predložene ranije. Prvi od njih je bio poziv na saslušanje glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek koji je predložila SDP-ova Mirela Ahmetović.
"Moram vas upozoriti da je tijelo koje tumači poslovnik Hrvatskog sabora jasno donio pravorijek da se saslušanja donose protivno poslovniku. Teško će vam biti voditi sjednicu kad već u startu kršite poslovnik sukladno odluci Vijeća. To vi znate. Malo ste u nesuglasju. Upozoravam vas još jednom i ukazujem na iznimno veliku nelogičnost. Dali ste svoj politički stav, moram reći da ste i vi sudjelovali u nekim vladama. Ako ste vladu optužili za gašenje sisačke rafinerije, a participirali ste u njoj, direktno ste optužili i sami sebe. Što je u redu od vas da priznajete dio krivice. S obzirom na to da pozivamo na ovo vijeće koje ne radi poslovnički, ali neka bude kako ste vi zamislili. Ja ću pratiti vaš rad. Zanima me kad mislite pozvati goste o kojima smo prošli put donijeli zaključak, a to su vaši ministri: Dobronić, Paninić, gospodin Petrov i napravno predsjednik države", kazao je Hrvoje Zekanović na što mu je replicirao Grmja da je rafinerija ugašena nakon njegovog izlaska iz Vlade.
Prijedlog o pozivu Hrvoj Šibek je izglasan.
Grmoja je potom predložio da se pozovu Jadranka Kosor, Zoran Milanović, Tihomir Orešković, Božo Petrov, dva ministra u Vladi Oreškovića - Dobronić i Paninić, Plenković.
Svjedoči Štern
Davor Štern je dostavio dokument Izvješće članova Nadzornog odbora INA-e imenovanih od Vlade RH i člana izabranog od zaposlenih o obavljenom nadzoru vođenja poslova od 17. siječnja 2011 do 18. prosinca 2012. godine.
"Volim INA-u. Radio sam u INA-i skoro cijeli svoj život s prekidima od 1973. nadalje. Mislim da sam u INA-i ostvari taj neki američki san. Od radnika na gradilištu u Ivanićgradu u jednom periodu bio i generalni direktor i to je nešto što smatram da je dobar put", kazao je Štern.
Ključni problemi
"Mislim da je najveća greška napravljena prilikom privatizacije INA-e u prvom krugu 2003. godine kad je mimo natječaja MOL-u prodano 25 posto + jedna dionica uz pravo veta. Taj pravo veta je otrovna pilula koja je ugurana u taj ugovor pri čemu nijedna kompanija nije bila spremna ući u INA-u jer čim jedan dioničar ima pravo veta, posao ovisi hoće li to pravo netko iskoristiti ili ne", kazao je Štern.
Štern je rekao da je njegov pokojni prijatlej Kostrenčić, koji je tad zastupao OMV, tvrdio je da je bio zainteresiran za INA-u, ali im nije bilo dano pravo veta u pregovorima. Kad su kasnije saznali da je veto uključen u uvjete kupovine, natječaj je bio gotov. Tad je već bilo jasno da je MOL krenuo na Inu. Prvo kao partner, rekao je pa dodao da je Vlada Jadranke Kosor po njegovom mišljenju čvrsto na tragovima da se INA stablizira.
"Izbor NO-a kojem sam bio na čelu jedini je bio obavljen temeljem javnog natječaja, koliko znam. Onda se dogodilo nešto neuobičajeno. Ministar Popijač me pozvao i dao listu ljudi koji su se javili na natječaj i rekao da pokušam naći ljude koji će to dobro raditi jer on nije iz struke. Doveo sam gđu Sekulić, g. Vanđelića, tako je nastao NO. Radili smo 2012. cijelu godinu kad smo opozvani i kad smo imali nalog maknuti se, napravili smo izvješće koje smo g. Petroviću i Ramljaku na čelu CERP-a predali. Oni su smatrali da ne treba, no mi smo mislili suprotno. Ne bih ulazio u izvješće, ali po meni sadrži sve što je INA-u opterećivalo tad, a opterećuje i danas. Proizvođači plina su sve gori. Ina je strateški važna kompanija kojoj bi trebalo naći novi smjer", dodao je.
"'Na mjestu MOL-a svaka bi kompanija pokušala isto'', rekao je.
Kazao je i da je u ožujku 2003. godine nakon što je on otišao, na njegovo mjesto je došao Dragičević.
"Dva mjeseca nakon toga cijena benzina je otišla na više od 6 kuna i nije bilo razloga da se ne pokrene ciklus modernizacije zajedno s MOL-om. No, do toga nije došlo. U četvrtom kvartalu 2008. INA-a je, iz meni potpuno nejasnih razloga, kupila 200 tisuća tona u vrijeme kad je bila povijesno visoka cijena nafte. To se kasnije pokazalo kao uzrok gubitku od milijardu i 600 milijuna kuna, uskočio je MOL kako bi pomogao održavati likvidnost. Smatram da je tad počeo proces puzajućeg neprijateljskog preuzimanja INA-e od strane MOL-a. Četvrti kvartal 2008. godine je bio koban za INA-u", rekao je Štern.
Zekanović postavio pitanja
Zekanović je potom Šternu rekao da sjednice službe političke svrhe te da su ljudi prije njega imali drugačiju motivaciju prilikom čega je spomenuo Vanđelića.
Pitao ga je u vrijeme koje Vlade je započela prodaja INA-e, koji je njegov stav o sirijskim nalazištima i rafineriji Sisak, ali i to ima li saznanja o korupciji.
Štern je odgovorio da prodaja INA-e dogodila 2003. za vrijeme vlade Račana.
"Vodili su je Goran Granić, Linić i Fižulić je bio uključen. Uključio se i Ljubo Jurčić u nekom trenutku", kazao je pa nastavio "Bijele noći? Tu se moram pohvaliti. Potpisane su i preuzete u vrijeme mog direktorovanja INA-om. To je najbolji projekt u povijesti INA-e. Kupili su polje od 650 bušotina što i danas proizvodi dva i pol milijuna nafte", više nego INA ikad u povijest", kazao je pa dodao da je prodano u vrijeme Račanove Vlade.
"Bilo je napravljeno na način koji ukazuje na korupciju, ali nemam dokaza. Račun je bio u inozemstvu. Izgubio se kompletan potencijal, to je polje puno obećavalo. INA-i se nudilo još dodatnih polja, ali do toga nije došlo jer su polja prodana. Prodajom je zarađeno, ali je propuštena velika dobit", kazao je.
Za Siriju je rekao da je kupljena koncesija koju su napustili i MOL i drugi kao loše nalazište, ali INA-ini stručnjaci su tamo uspjeli naći naftu.
"Uloženo je preko milijardu dolara i onda, dok sam bio na čelu NO-a, zvali su me iz Vlade da kao Ina moramo to napustiti zbog nastupajućih sankcija. To je bila Milanovićeva vlada. Suprotstavio sam se kao stručnjak, trebalo mu je osigurati opstojnost. Povukli smo ljude s polja zbog sukoba na tom području. Kasnije je to područje zahvaćeno ratom, ali koliko znam ruske i kineske kompanije, koje su nudile preuzeti ta polja, radile su cijelo vrijeme. Zanima me recimo što je sad s tim poljima, trebali smo doći natrag u njihov posjed", odgovorio je.
"Polja proizvodnje u Sjevernom Jadranu su se sad istrošila. Mislim da je INA od Talijana otkupila njihov udio na sjeveru što mi nije jasno. Što se tiče rafinerije Sisa, godinama sam govorio ako se nastavi ta politika, Sisak će se morati zatvoriti. Ali, to je bio pritisak na Vladu da dopusti dizanje cijena. Nikad nije u planu zatvarati rafineriju", rekao je Štern i dodao da odbija insinuaciju da je htio zatvaranje rafinerije Sisak.
"Ako Europa zabrani vozila na dizel i benzin, pitanje je koliko ima logike u modernizacije neke rafinerije", kazao je.
Grmoja je pitao komentar o remontu Riječke rafinerije i zatvaranju Sisačke:
"Sisačka je zatvorena, a iz INA-e su priznali da nema govora o biorafineriji jer je to izgubilo smisao. Za Riječu nisam vidio drugi model iskorištavanja iako postoji velik potencijal da se ona pretvori u solarno sjecište električne energije. TO bi bilo jedno od većih solarnih polja u Europi. Korištenjem Save, Sisačka rafinerija može postati zanimljiv subjekt u RH", rekao je Štern.
Zatvaranje rafinerije u ovo vrijeme, rekao je, smatra nedopustivim.
"Bojim se da će doći do nestašice dizelnih goriva u Europi. Već sad trgovci ne daju garantirane rokove isporuka, to ih oslobađa penala. Mogao bi doći tsunami u obliku derivata. Kolege iz naftne branše se slažu da nema razloga zaustavljati Riječku rafineriju", kazao je.
Ahmetović je pitala Šterna tko savjetuje predsjednika Vlade i ministra o INA-i
"Ne znam tko je savjetnik. Korporativno upravljanje kad je preneseno fizički, svi segmenti upravljanju su u Budimpešti. Svi nalozi dolaze otamo. To je dokaz da je vraćanje toga natrag neizvedivo bez stvaranja nove kompanije koja bi to preuzela", rekao je pa za Riječku rafineriju je rekao da je izuzetno potrebna te da je štetna odluka zatvoriti je.
"Da je izvršena privatizacija autocesta i da je koncesionar donio odluku o zatvaranju te ceste, kako bi Hrvatska reagirala? To je paralela s rafinerijom."
Rekao je i da se govori o milijardama dolara štete koje je nanijelo upravljanje INA-om.
'Budućnost INA-e je u obliku rastave braka'
Dalija Orešković postavila je pitanje o anuliranju ugovora te vidi li u tome djelomično rješenje ako se pokrene tužba za naknadu štete kao i bi li to promijenilo perspektivu mađarske strane
"Promjene nakon 2016. bile su kozmetičke, nije se promijenio princip donošenja odluka. Nije se promijenila ni činjenica da većinski dio NO-a čine Mađari, u Upravi su 3-3, ali prevlada glas predsjednika pa i tu imaju većinski udio. Njihov interes je pokriven. Kad u planovima prikažu da upravljaju Inom, raste im vrijednost dionica na burzi. To je dokaz da tržište priznaje upravljanje kao element vrijednosti", rekao je pa dodao: "Budućnost INA-e je u obliku rastave braka"
Odgovarao na Troskotova pitanja
"Radio sam u Rusiji 16 godina, ali nikad s Rosnjeftom kao kompanijom niti je bilo razgovora o ulasku Rosnjefta u Inu. Bilo je pokušaja ulaska Lukoila, ali to je bilo prije donošenja zakona o privatizaciji INA-e pa sam morao izvijestiti da je to nemoguće", rekao je pa dodao da se kupoprodaja nafte za INA-u odvijala preko Londona.
"Što je logično i opravdano. Kupovina nafte je osjetljiva jer se cijena na burzi mijenja iz minute u minutu. Tvrtka iz Londona je pošteno radila posao, no nova Uprava nakon mene je ukinula to, počeli su sami kupovati naftu, napravili su nekoliko grešaka koje su INA-u koštale nekoliko milijuna dolara", dodao je.
"INA se počela opskrbljivati naftom preko MOL-a. Nikad nismo mogli dobiti uvid u cijenu po kojoj MOL kupuje naftu, nismo imali pravo na to kao NO", kazao je Štern.
"INA je imala i ima izvanredne inženjere i ekipu za poslove iz domene prodaje i prerade nafte. Predstavljeno nam je da Ina nije izvršila obveze za održavanje uvjeta pod kojima je dobila koncesiju. Uspjesi Ine rezultat su rada vrhunskih stručnjaka s Rudarskog fakulteta", kazao je o oduzimanju koncesije.
Grmoja je zamolio Troskota da postavlja manje pitanja, a Štern je rekao da je INA imala i izvanredne inženjere i ekipu za poslove iz domene prodaje i prerade nafte.
'Ne vjerujem u besplatne ručkove'
"Predstavljeno nam je da INA nije izvršila obveze za održavanje uvjeta pod kojima je dobila koncesiju. Uspjesi INA-e rezultat su rada vrhunskih stručnjaka s Rudarskog fakulteta. Ne slažem se da era ugljikovodika prolazi jer tu spadaju i petrokemijske sirovine od kojih dobijamo plastiku", kazao je pa dodao da se glede Spektruma iznenadio da je kompanija koja nije hrvatska dobila pravo istraživanja podmorja Jadranskog mora, a uzimajući u obzir da je riječ o strateškom pitanju za budućnost energetike bilo koje zemlje.
"Činjenica da je to netko radio besplatno… Ne vjerujem u besplatne ručkove… Da norveška kompanija o vlastitom trošku istražuje Jadran, kod mene budi veliku sumnju u kvalitetu posla", kazao je.
O nacionalizaciji
Katarina Peović je postavila nekoliko pitanja, između ostalog i mišljenje o nacionalizaciji INA-e.
"Ne bih se izjašnjavao o pravnim temama. U jeku krize došlo je do nekoliko nacionalizacija energetskih kompanija - Njemačka i Francuska. No, ne znam na koji način i pod kojim se uvjetima to događa. Što se tiče deliberalizacije tržišta, kad je država ugrožena, ona mora napraviti sve što je u njenom interesu", odgovorio je pa dodao da mu je nehsvatljivo da netko dozvoli ugovore s fiksnim cijenama za robu koja je burzovni artikl te da nikad ranije nije vidio takve ugovore.
"To što se dozvolilo u INA-i na tako dugi rok po fiksnoj cijeni, po meni je propust Uprave", kazao je Štern.
Marin Miletić je pitao je li milijarda mogla nestati da o tome nitko ništa nije znao te koji se uvjeti moraju ostvarati da se pokaže da su građani pokradeni.
"Teško mi je reći što bih napravio da sam premijer jer ne bih bio. On ima mogućnost i ulogu u svim procesima upravljanja države. Kada se angažirala tvrtka Lazard za procjenu vrijednosti INA-e, protiv sam otkupa ili prodaje. Miran pristup razvodu braka INA-e i MOL-a gdje bi se poštivala količina uloženog, moglo bi doći do pravičnog razlaza", odgovorio je pa dodao da bi se tako stvorila i moderna INA s obnovljivim izvorima energije.
Kazao je i da nije došlo do situacije s Ukrajinom, iznos bi ostao na desetak milijuna i sve bi prošlo ispod radara.
"Mislim da se poklopilo što nitko nije očekivao - da će loš ugovor završiti katastrofalno i po meni je krivnja Uprave da je dozvolila takav način trgovine. To zahtjeva najstrože kažnjavanje."
Na pitanje Davora Dretara treba li INA umrijeti da bi se rodila nova, suvremena kompanija, Davor Štern je odgovorio:
"Razlaz s MOL-om ne vidim kao mirenje INA-e nego ponovno rađenje na elemetnima koji vrijede. Činjenica da bi se raspravljalo o podjeli imovine, nije ovdje mjesto niti je na meni da o tome govorim. INA ima 400 benzinskih postaja, to nam ne treba."
Urška Raukar postavljala je pitanja, a spominjala je i Škugora, njegovu majku i PPD na što je Štern rekao da nije kompetentan o tome govoriti jer za cijelu priču zna iz novina.
"Ne braneći nikoga PPD se bavi plinom i izvan ove afere pa ne vidim nužno povezivanje gospođom. PPD je vrlo profitabilan i vjerojatno su za kupovinu dionica dalekovoda koristili druga sredstva, ali o tome nemam saznanja. Da nije došlo do rasta cijena plina, vjerojatno ove afere ne bi bilo, prošla bi ispod radara kao i druge stvari koje se događaju ili su se događale u INA-i", odgovorio je Štern na što je Raukar da njegov odgovor nije zadovoljavajuć, na što je Štern replicirao da je njegov odgovor u okviru njegovih saznanja.
Zekanović je rekao da je jedina korupcija koju je istaknuo Štern vezana za Bijele noći, Siriju.
"Drago mi je da ste to jasno izgovorili, da je tu korupcija nezapamćenih razmjera, govorimo o milijardama. To je poticaj za institucije da se istraže svi koji sui sudjelovali u nečasnim radnjama. Drago mi je da vam je kolegica Ahmetović zahvalila na razotkrivanju i priznala da je njena stranka bila glavna i odgovorna u tim koruptivnim aktivnostima. Rekli ste medijima da ne vidite odgovornost Filipovića, stojite li pri tome?", pitao je Zekanović, a potom je Grmoja rekao da je Antikorupcijsko vijeće tu da se otkrije istina te da nitko nije zaštićen. Zekanović je zatom zahvalio Grmoji što je priznao da je ponosan na arbitražu.
"Nakon što je Milanović započeo arbitražu, Petrov inzistirao, više nije bilo mogućnosti izlaska iz arbitraže. Ovo je mali korak za Grmoju, ali velik za istinu", kazao je Zekanović.
"Simpatičan je način na koji pokušavate obraniti Plenkovića. Vidim tu i natruhe određene zaljubljenosti, baš mi je drago", odgovorio mu je Grmoja.
Štern je rekao da ne vidi odgovornost Filipovića ni u kojem dijelu.
"On je tek došao na dužnost. Treba dosta vremena da se uđe u način rada i sve što treba. Što se tiče arbitraže, moram biti oprezan da me se ne uvuče u političku igru jer sam bio žrtva dviju SDP-ovih vlada. Račanova me zamolila da odem s mjesta direktora Ine, a od Milanovićeve vlade da odem s mjesta predsjednika NO-a. Što god kažem, ispast će da govorim protiv SDP-a, ali dvaput sam bio kažnjen jer sam dobro radio", rekao je Štern pa dodao da je njegovo mišljenje o arbitraži negativno te da nikad ne bi ulazio u to nego tražio druga rješenja.
Počelo saslušanje Petrovića
"Arbitraža uvijek završi podjelom krivice i troškova. Arbitraža je po meni najgori način rješavanja sporova", odgovorio je nakon čega je uslijedila kratka pauza te počelo saslušanje bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Siniše Petrovića.
"Koliko god je moje iskustvo u INA-i takvo da sam požalio što sam bio član Nadzornog odbora, a dijelom poslovno i privatno mi je dalo nemjerljivo iskustvo i odgojilo me", kazao je Petrović pa dodao da su on i Štern, temeljem onoga što je on ispričao, imali istu viziju i želju kako bi INA trebala poslovati.
Dodao je i da će više govoriti o pravnom smislu.
"Na prvom sastanku sam rekao da se ne slažem da INA posluje u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Mislim da sustav korporativnog upravljanja nije u skladu s hrvatskim propisima. Funkcija NO-a nije zastupati interese jednog dioničara ili većinskog, nego činiti ono najbolje u interesu društva, u ovom slučaju Ine. Velika je razlika između onoga što je vlasništvo i upravljanje. Slažem se da promjena sustava upravljanja ne bi donijela ništa, nego su ključni vlasnički odnosi i činjenica koliko dionica ima MOL, koliko država", rekao je Petrović pa dodao da činjenica da MOL ima 47, odnosno sada 49 posto dionica, a Hrvatska 49, da su dijelom skrbnički računi, a dijelom mali dioničari.
"Efektivno, to znači da ima većinu što se pokazalo kod donošenja odluka. S 49 posto mogli su samostalno izglasati odluke", dodao je Petrović pa rekao da Uprava nije imala ovlasti koje bi morala imati, a to je posljedica sporazuma dioničara.
"Zašto je ovaj model upravljanja tako nastao, on je mješavina ili karikatura dvaju sustava upravljanja po hrvatskom pravu dualistički model i monistički. Po mađarskom zakonu dioničko društvo funkcionira po monističkom modelu s upravnim odborom i izvršnim direktorima. MOL je htio preslikati mađarski model upravljanja s kojim je upoznat", kazao je pa dodao:
"Ne branim MOL, nego je činjenica da u ovakvom odnosu po hrvatskom zakonu članovi NO-a se biraju većinom glasova dioničara. 2014. smo oformili ad hoc odbor koji su predložili poboljšanje sustava upravljanja. Aktualni način izbora NO-a i Uprave potpuno je protivan Zakonu o trgovačkim društvima."
Situacija u kojoj su Nadzorni odbor i Uprava ovako imenovani, nastavio je Petrović, je patološka za NO i kompaniju.
"Dioničari očekuju da zastupate njihove interese, a ako to radite, postupate protivno zakonu. Ako postupate u skladu sa zakonom, onda ne postupate u skladu s očekivanjima dioničara koji su vas postavili", kazao je pa rekao da je ključno rješavanje vlasničkih odnosa.
Zekanović poručio Petroviću da je MOL-ov čovjek
Hrvoje Zekanović rekao je da se ne govori o korupciji već da je riječ o temama za Odbor za gospodarstvo.
"Ovo su teme za Odbor za gospodarstvo. Ne znam zašto ste došli jer ćete svojim stavovima samo imati minuse. Mogao bi danas pasti snijeg jer je Grmoja priznao da su zazivali arbitražu, a drugo, Vi ovdje opet tvrdite da je vaš model prepuštanja upravljačkih prava nad INA-om u skladu s hrvatskim interesima.
Meni je to nečuveno. Već ste izgubili svaki kredibilitet. Našao sam više mjesta da ste vi MOL-ov čovjek, a to ste uvodom potvrdili", rekao je Zekanović spominjući njegovog "prijatelja Slavka Linića". "Jeste li što napravili po pitanju poreznog duga? Linić i SOA-u spominje u kontekstu vas", dodao je pitajući i je li mađarski čovjek.
"Došao sam jer mi je ovaj Odbor, točnije gospodin Grmoja poslao poziv i mislim da mi je dužnost kao građanina odazvati se. Na ovu razinu vašeg paušalnog medijskog optuživanja ne želim se spuštati niti ću se na bilo koji način braniti. Mogu samo reći što sam propustio na početku, razloge zašto sam ovo prihvatio. Ovo je bio nastavak mog volonterskog rada za hrvatsku državu, ne za neku imenovanu vladu.
Od toga što sam radio u doba Tuđmana, za njega osobno, pregovori s EU-om, prihvaćajući i ovo. Naknadu od INA-e nisam primao ja nego sam zaradu davao u humanitarne svrhe. Vaše izjave govore više o vama nego o meni", odgovorio je Petrović.
"Ja neću stati", rekao je Zekanović pa dodao da ne sumnja da je Petrović napravio neke dobre stvari i volontirao.
"Međutim, jeste li htjeli donijeti odluku koja je bila protiv interesa Hrvatske, a prema odluci vlade? Pokušali ste dati veća upravljačka prava Mađarima. Je li tu bilo korupcije, to je moje pitanje", rekao je Zekanović.
Orešković poručila Zekanoviću da napusti sjednicu
Orešković je poručila Zekanović da ometa rad i nanosi štetu ugledu Antikorupcijskog vijeća. Poručila mu je da napusti sjednicu ako nema konkretnih pitanja.
Zekanović je pak odgovorio da je "promašila cijeli fudbal" i dodao "Smisao ovoga je da se oporba dodatno promovira, ovo vijeće gubi smisao".
"Ne možete od nečijeg mišljenja izvoditi zaključak da je riječ o činjenici. To je kao da kažete ako vlada donese odluku u najboljoj vjeri, da se tvrdi da je to protivno interesu Republike Hrvatske", rekao je Petrović.
Štern: Dijalog nije postojao
U raspravu se ponovno uključio Štern. Rekao je da cijelo vrijeme tvrdi da dijalog nije postojao.
"Od privatizacije na dalje. Nikad se nisu postavili stručni ljudi za rješavanje dnevnih problema i činjenica je da MOL ima snagu i znanje. Za razgovor s MOL-om trebaju ljudi koji znaju što rade. Da je to bilo od početka, do arbitraže ne bi došlo.
Govorilo se o skrbničkim računima. Meni taj pojam kao građaninu nije jasan. Ako kad se svi bore s korupcijom, je li moguće da banke imaju pravo držati anonimne skrbničke račune na kojima mogu sjediti dionice MOL-a? S tim bi se pitanjem ovo vijeće trebalo pozabaviti", rekao je.
Ahmetović smatra da je DORH najmanje kriv
Govorila je tada saborska zastupnica Mirela Ahmetović.
"Drago mi je što je Zekanović potvrdio da je vlada Milanovića štitila interese RH. Može li DORH nešto napraviti, koja je njihova uloga?
"Popis nacionalnih interesa se mijenja, donosi ih vlada. Razlika je kad država djeluje kao javna vlast i kao dioničar. Samo mogu potvrditi da, kad djeluje kao dioničar, onda je u istom položaju kao bilo tko drugi. Kad djeluje kao javna vlast, onda ima druge interese. Kao dioničaru u interesu joj je uništiti svoje konkurente, a kao javna vlast se prema svima mora ponašati jednako.
Što se tiče uloge DORH-a, u građansko-pravnim stvarima DORH je u čudnoj poziciji. S jedne strane je zastupnik po zakonu, a s druge je punomoćnik i tad mora raditi što mu nalogodavac, tj. vlada ili sabor kažu. DORH, kad mu paše, uvjetno rečeno, kaže da je zastupnik, a kad vlada traži mišljenje, onda ne odluči, onda kaže da je samo zastupnik. Može li što učiniti? Može. Može li vlada? Može. Je li netko propustio nešto učiniti? O tome bih privatno, a ne javno jer ovo nije mjesto za to. DORH je najmanje kriv jer su neki hrvatski propisi inkompatibilni."
Prije samog kraja MOST-ov Zvonimir Troskot pitao je Šterna koja je uloga Gorana Granića
"Gdje je završilo 505 milijuna dolara od MOL-a? To je plinovod s protočnosti 3 posto, što je zasluga g. Granića. Kako takva osoba može završiti u NO-u HEP-a? HEP ide prema bankrotu."
Bivši ministar gospodarstva poručio mu je da u prodaji Bijelih noći uloga Granića nije mu bila vidljiva do kraja, ali da je čuo da je zagovarao prodaju.
"Kao energetski stručnjak godinama je vodio Institut Hrvoje Požar. Bilo koja politika treba se usredotočiti na to da Hrvatska može biti zadovoljena energetikom koju bi sama proizvodila i koja bi jamčila sigurnost narodu."
Uskoro opširnije...
