U gimnazijama će se povećati izborna nastava, a reorganizirat će se i mreže strukovnih škola. Plan je tako da se škole koncentriraju u pojedinim središtima, odnosno da nema previše istovjetnih škola. Kao loš primjer navodi se da Hrvatska ima čak 130 elektrotehničkih škola, a Nizozemska samo sedam.
Razmišlja se i o tome da strukovne škole u prvom dijelu imaju opće strukovne predmete, a tek u drugom dijelu bi se učenici specijalizirali za precizno definirano zanimanje. Predviđeno je i povećanje udjela gimnazijalaca u populaciji srednjoškolaca sa sadašnjih 30 na 40 posto, piše Večernji list.
Od nedavno najavljenog spajanja i smanjenja predmeta neće biti ništa.
Rokovi nepoznati
Voditelj Nacionalnog operativnog tijela za donošenje strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prof. dr. Neven Budak nije želio detaljnije govoriti i komentirati planiranu reformu škole.
"O preciznim rokovima provođenja reforme teško je govoriti jer nakon strategije potrebno je donijeti novi nacionalni kurikulum pa nakon toga predmetne kurikulume, za što će nam trebati još dvije-tri godine", kaže Budak. Dodaje da će službena prezentacija promjena biti sredinom rujna, umjesto početkom srpnja, kako je to bilo planirano.
'Važno je što će djeca raditi'
Dalibor Perković iz Udruge nastavnici organizirano upozorava da najprije treba provjeriti stanje na terenu.
"Nadam se da su autori reforme svjesni toga da prije njezina provođenja neke stvari treba provjeriti na terenu. Ako njima to nije jasno, svima ostalima jest. I manje je bitno hoće li djeca ići u školu osam ili devet godina, važnije je što će raditi to vrijeme", kaže Perković.
