Ministarstvo vanjskih poslova 2015. je odobrilo međunarodnu zaštitu za 696 ljudi, ponajviše iz Sirije, Iraka i Afganistana. Azil je odobren za njih 620, dok je 76 osoba dobilo supsidijarnu zaštitu. Dodatno, Vlada je ispunila i obvezu iz 2015. i 2017. i primanju 250 izbjeglica iz Sirije koji su stigli iz Turske. Uz to, donesena je i treća odluka kojom se Hrvatska obvezuje prihvatiti do 150 državljana trećih zemalja.
Najveći broj azilanata smješten je u Zagrebu, njih 620, dok je primjerice u Istri i Primorsko-goranskoj županiji smješteno njih tek 15.
Hrvatska nema migracijsku politiku
Na Hrvatskoj je da azilante integrira u društvo, no problem je što u Hrvatskoj ne postoji migracijska politika i ne postoji iskustvo integracije većeg broja stranaca iz trećih zemalja pa se integracija odvila na temelju akcijskih planova za integraciju izbjeglica i azilanata. Rad svih ministarstava, nevladinih organizacija i drugih tijela koja sudjeluju u integraciji koordinira Ured za ljudska i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Dalmatinci najmanje spremni pomoći
A kakvi su stavovi građana prema izbjeglicama i azilantima diljem Hrvatske pokazalo je istraživanje 'Izazovi integracije izbjeglica u hrvatsko društvo: stavovi građana i pripremljenost lokalnih zajednica. Pokazalo se kako najnižu podršku pravima azilanata, a najviša očekivanja negativnih promjena i najmanju spremnost za pomoć pokazuju građani u Dalmaciji, a zatim u istočnoj Hrvatskoj.
Najpozitivnije stavove imaju Istarska i Primorsko-goranska županija te središnja Hrvatska. Spremnost na bliske kontakte najmanja je u Dalmaciji, istočnoj Hrvatskoj, a najviša u primorskoj i središnjoj Hrvatskoj.
U Istri tek 11 azilanata
No unatoč tome prebivalište u Istarskoj ima tek 11 azilanata, u Primorsko-goranskoj njih četiri, dok u Sisačko-moslovačkoj županiji prebiva 87 azilanata. U Zadarskoj žive 43 azilanta, u Brodsko-posavskoj 42, Zagrebačkoj 34, Splitsko-dalmatinskoj sedam, Varaždinskoj šest, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj smješten tek jedan azilant. U Međimurskoj županiji nema nijednog.
Milardović: Zašto ih smjestiti u netolerantne sredine?
Politolog Anđelko Milardović kaže da je očekivano da je najviše azilanata u Zagrebu, no neke stvari mu nisu logične.
"Bilo bi logično, prema ispitivanju javnog mijenja, da se azilante smješta gdje je najviši stupanj tolerancije spram migranata, a to se ne čini. Zašto ih se ne smjesti u Istru ili Rijeku gdje je najveći stupanj tolerancije, zašto ih se želi smjestiti u sredine koje imaju netolerantan stav? Stavljajući ih u sredine koje su rezervirane prema azilantima ili imaju predrasude, netko u startu programira konflikt. Zašto u konzervativnu Dalmaciju dovoditi ljude prema kojima ne postoji tolerancija umjesto da se šalju gdje je najviši stupanj tolerancije pa nema društvenih sukoba", rekao je za Večernji list.
'Stručnjake nitko ništa ne pita'
Navodi i kako bi država trebala imati integracijsku politiku u kojoj trebaju sudjelovati stručnjaci koji se time profesionalno bave, no njih, kaže Milardović, nitko ništa ne pita. Iako u prilagodbi azilanata pomažu nevladine udruge ili hrvatske ispostave međunarodnih udruga, za dugoročnu integraciju koja bi bila uspješna ipak je nužna veća uključenost struke.
Istraživanje je pokazalo kako bi 45.8 posto ispitanika broj azilanata ostavilo istim, dok bi manje od desetine njih u budućnosti povećalo njihov broj.
