On je za Novi list kazao kako je krajnje je vrijeme da se Hrvatska suoči s činjenicom da zdravstveni proračun ne raste, a kamoli da stiže pratiti dramatičan porast troškova do kojih dolazi zbog razvoja skupih pametnih lijekova i novih metoda liječenja koje zbog starenja populacije treba sve više i više pacijenata.
Vrijeme da se točno definiraju prava pacijenata
"Naš je zdravstveni sustav totalno neuređen i netransparentan, i to ne od jučer, već godinama. Riječ je o tome da nemamo jasnu sliku o tome koja prava imamo, i koja je prava moguće financirati u okviru hrvatskog javnog zdravstva. Vrijeme je da se jasno definiraju prava koja se mogu i koja se ne mogu osigurati iz osnovnog zdravstvenog osiguranja", kaže Zrinščak.
Posve je jasno da Hrvatska ne može svojim građanima priuštiti zdravstvo kao zemlje s nekoliko puta većim BDP-om, no može se pohvaliti sustavom u kojem zdravstvena usluga ne ovisi o tome koliko novca pacijent ima u džepu. Od tog koncepta ne bi se smjelo odstupiti.
"Bit je socijalne države da ću, ako sam zdrav i imam solidna primanja, cijeli život plaćati doprinos više od ostalih. A možda i nikad neću iskoristiti taj novac. To je smisao socijalne države, zdravstvenog, mirovinskog i svakog drugog osiguranja. Uvijek je pitanje tko koliko plaća i što za to može dobiti. To je pitanje granice i mogućnosti – podsjeća Zrinščak dodajući da bi se isto načelo raspodjele troška prema socijalnom ključu moralo primjeniti i na dopunsko osiguranje.
Pacijenti su već sada zakinuti za zdravstvene usluge
A dok pacijenti strahuju da će biti zakinuti za zdravstvenu uslugu, Zrinščak tvrdi da oni to već sada jesu.
"I danas smo u situaciji da svi imaju sva prava, ali se istodobno stvara konfuzija i nepravda. Netko može do svojih prava, a netko ne. Neke se usluge mogu dobiti samo u većim centrima, neki su zakinuti zbog lista čekanja, a sve je to podloga za netransparentnost, nejednakost i korupciju", upozorava on.
On smatra da niti jedna reforma zdravstva neće dati rezultate dok se ne razriješi temeljno pitanje košarice osnovnog zdravstvenog osiguranja koju zdravstvena blagajna građanima može platiti. Zdravstvom se upravlja politički, a javnost uopće nema sliku koliko se uopće može uštedjeti. Tako je i sada, kaže, jer su najave reformi parcijalne i nekonzistentne.
"Dobar je pokazatelj ovog problema najava rasta cijene dopunskog osiguranja. Ono poskupljuje jer je država jednima dala pravo, iako nema novca za to, i sada raste naknada za druge osiguranike. Vrtimo se u krug, ne vidi se korijen problema nego se pokušava palijativno parcijalnim mjerama povećati proračun", kaže Zrinščak.
"Ova Vlada ne razmišlja o unaprjeđenju javnog zdravstva"
Dražen Gorjanski, liječnik zaposlen u HZZO-u i autor više knjiga o sustavu zdravstva, smatra da se dosadašnji potezi ministra Nakića ne mogu nazvati reformom.
"Poskupljenje dopunskog osiguranja, nadstandard, usmjeravanje bolesnika privatnicima, olakšanje dvojnog rada liječnika, prekid sanacije bolnica i nastavak nepotističkog rukovođenja zdravstvom, imaju nekoliko ciljeva. Jedan je otežati bolesnicima pristup zdravstvenim uslugama, drugi je usluge učiniti što skupljim, treći omogućiti lakše prelijevanje javnog novca u pseudoprivatne ustanove, a četvrti i dalje zapuštati javno zdravstvo", ističe Gorjanski.
Ako Nakić provede svoje mjere, dodaje Gorjanski, zdravstvo će nam biti nalik na američko, gdje su bolesni dvostruko kažnjeni: jednom bolešću, a drugi put osiromašenjem zbog bolesti. Tako bolest više neće biti samo zdravstveni nego i značajan ekonomski problem, čak i za dobrostojeće građane.
