EU komisija zabranila je upotrebu sredstava protiv klijavosti gomolja na bazi klorprofama, poznatijeg pod tvorničkim imenom Tuberite, što je mnogim proizvođačima krumpira zadalo velike probleme, piše Slobodna Dalmacija.
Riječ je o inhibitoru klica i herbicidu koji sprječava klijanje konzumnoga krumpira tijekom skladištenja, a Europska komisija za hranu utvrdila je da klorprofam i njegov glavni metabolit 3-kloranilin predstavljaju akutni i kronični prehrambeni rizik za potrošače.
Krajnji rok potpune zabrane Tuberitea u skladištenju krumpira je 8. listopada ove godine, do kada se sve postojeće količine trebaju potrošiti ili uništiti.
Obavezna izgradnja novih skladišta
Problem je što u Hrvatskoj ne postoje registrirana alternativna sredstva protiv klijavosti, na proizvođače je pala obveza izgradnje novih skladišta za krumpir gdje bi se čuvali gomolji bez upotrebe klorprofama.
No, za to su poljoprivrednicima potrebna velika novčana ulaganja, što nikako ne ide naruku domaćim proizvođačima krumpira.
Osim profesionalnih proizvođača krumpira, u problemima su i mali proizvođači "hobisti", koji u svojim vrtovima uzgajaju krumpir za osobne potrebe. Svi su oni protiv klijanja gomolje krumpira tretirali bijelim prahom, koji se od listopada više neće moći nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama.
"Teško je, gotovo nemoguće za tri mjeseca napraviti nova skladišta. Naruku proizvođačima ne ide ni ova pandemija koronavirusa", kazao je Zlatko Zagorec iz udruge "Zeljari" u Varaždinskoj županiji koji smatra da bi se primjena ove odluke EK o zabrani korištenja klorprofama u Hrvatskoj trebala odgoditi za godinu dana.
To bi, smatra on, bio optimalan rok da se domaći proizvođači krumpira prilagode novim uvjetima proizvodnje i skladištenja, zaključio je za Slobodnu Dalmaciju.
