Tim hrvatskog znanstvenika Igora Štagljara sa Sveučilišta u Torontu razvio je novi i jeftiniji brzi serološki test na antitijela protiv koronavirusa. Test imena SATiN će, prema Štagljarovim riječima, moći brzo, točno i uz minimalne troškove pratiti razinu antitijela u krvi cijepljenih osoba. Cilj je tako držati kontrolu nad pandemijom sve do uspostavljanja kolektivnog imuniteta cijepljenje veće dijela čovječanstva.
U Štagljarovom laboratoriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu radi 13 mladih znanstvenika iz Kine, Irana, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Rusije, Rumunjske, Južne Koreje, Šri Lanke i Kanade. Većina ih je svoj znanstveni put počela u rodnim zemljama, no kasnije su se pridružili timu našeg profesora i direktora na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu. Sam Štagljar je većinu svoje karijere posvetio proučavanju karcinoma, pogotovo onoga na plućim. No čim je pandemija počela, njegov se tim preorijentirao na proučavanje koronavirusa.
Na tržištu se trenutno nalazi dvadesetak različitih odobrenih seroloških testova koji detektiraju antitijela na koronavirus, no SATiN može, pojašnjava Štagljar za 24sata, u manje od sat vremena iz jedne kapljice krvi detektirati ima li antitijela i koliko. Standardno testiranje traje oko šest sati i mnogo je skuplje. Naime, SATiN u prosjeku košta svega dva američka dolara, dok ostali testovi na tržištu stoje i do 25 dolara.
Jeftin, pouzdan i - svijetli
Prvi autor rada o serološkom testu, objavljenog nedavno u poznatom časopisu Nature Communications, jedan je od najbližih Štagljarovih suradnika, doktor Zhang Yao rodom iz Wuhana. Sredinom siječnja prošle godine on se vratio u Toronto nakon mjesec dana provedenih kod roditelja. Štagljaru je opisao vrlo zarazni virus koji uzrokuje respiratorne probleme, a kojeg su tih dana njegovi kolege iz Wuhana sekvencionirali. Tako je u Štagljarovom laboratoriju krenuo razvoj serološkog testa koji će količinu antitijela otkriti direktno iz krvi.
Za samo sedam mjeseci Štagljarov je tim razvio test koji će pomoći u otkrivanju trajanja imuniteta na koronavirus kod pacijenata s različitim stanjima te otkriti koji je prag razine antitijela potreban za zaštitu nakon prirodne infekcije i nakon cijepljenja. Njihov će izum, kažu, imati vrlo važnu ulogu u popuštanju ekonomskih, ali i epidemioloških mjera, jer brzo i precizno otkriva koji je dio populacije u određenoj državi već bio zaražen. Štagljar napominje da je test zaštićen patentom, a već je u upotrebi na uzorku od 10.000 stanovnika provincije Ontario koja ima oko 14,5 milijuna stanovnika i u kojoj leži Toronto.
U drugoj velikoj epidemiološkoj studiji njihovim se testom mjeri količina antitijela IgG grupe nakon cijepljenja nekim od tri odobrena cjepiva u Kanadi. Uz to, tim radi i na zanimljivoj studiji kojom se pomoću SATiN testa pokušava dokazati prisutnost antitijela protiv koronavirusa u mlijeku dojilja koje su već ranije cijepljene. Ali, to nije kraj zanimljivostima. Naime, test koristi protein luciferaze, koji emitira svjetlost, a bljesak svjetlosti u testu detektira razinu antitijela. Dakle SATiN je prvi serološki test koji - svjetli.
Samoproglašeni stručnjaci
Iako se koristi samo na ograničenoj populaciji, test je dostupan za korištenje cijelom svijetu, pa i Hrvatskoj, ako ga bude htjela primjenjivati, poručio je Štagljar. Istaknuo je kako to ne ovisi o njemu, već o hrvatskim institucijama. Iako prati, piše i govori o tome što se kod nas događa, zamjetno je njegovov odsustvo s Facebooka na kojem je prije redovito komentirao epidemiološku situaciju.
“Da, dobro ste to primijetili. Jednostavno, odustao sam od valjanja u ‘hrvatskom pandemijskom blatu’. Ukratko, shvatio sam da prepiranje s neistomišljenicima uzima puno vremena, a ne donosi nikakvu korist te sam se potpuno okrenuo znanosti, vezanoj za moj laboratorij na Sveučilištu u Torontu”, zaključuje naš znanstvenik dodajući da nimalo ne vjeruje u izračune prema kojima je koronavirus u Hrvatskoj preboljelo između 25 i 40 posto stanovništva.
Smatra da je to nemoguće, jer je u Kanadi, koja ima nekoliko višemilijunskih gradova, dokazano kako je zarazu preboljelo manje od dva posto stanovništva. "Nažalost, u Hrvatskoj su se pojavili samoproglašeni stručnjaci koji ljudima, očajnima zbog situacije, pružaju informacije kakve ti ljudi žele čuti, no one često nemaju nikakve veze s realnošću. To nije znanost nego populizam, za koji u vrhunskoj znanosti nema mjesta. Nije nimalo lako postati znanstvenikom, još manje uspješnim u svjetskim okvirima. Kad to postaneš, nemaš poriv o tome govoriti na mrežama nego tvoj radi govori za tebe", zaključio je znanstvenik Štagljar.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
