Europska komisija u srpnju bi trebala predstaviti novi paket zakonodavnih prijedloga protiv pranja novca koji će sadržavati i odredbu o potpunoj zabrani plaćanja gotovim novcem iznad iznosa od 10 tisuća eura, odnosno 75 tisuća kuna. No, državama članicama bit će omogućeno da kao limiti odrede i manji iznos. Primjerice, ograničenja u plaćanju gotovim novcem već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU-a: u Grčkoj se gotovinom može plaćati do 500 eura, u Francuskoj do tisuću, a u Poljskoj do 15 tisuća eura.
Njemačka i Austrija zasad su najveći protivnici zabrane plaćanja gotovinom, a u Austriji je čak bilo prijedloga da se plaćanje gotovim novcem zaštiti Ustavom, piše Večernji list.
Promjene će se odnositi i na građane
Što se tiče Hrvatske, od siječnja 2018. godine i kod nas tvrtke i fizičke osobe koje obavljaju neku poslovnu aktivnost također imaju zabranu plaćanja gotovim novcem za vrijednosti veće od 75.000 kuna. Ako su pritom i obveznici fiskalizacije, tvrtke ne smiju plaćati gotovinom nijedan račun iznad 5000 kuna. No, stvari će se mijenjati za građane i njihove međusobne transakcije.
No, banke očito znaju nekima progledati kroz prste pa je, primjerice, Zagrebačka banka nedavno kažnjena sa 33 milijuna kuna zbog niza prekršaja u kojima je propustila prijaviti velik broj transakcija jednog talijanskog državljanina. Jedna od ključnih preventivnih radnji svake banke trebala bi biti dubinska analiza svake stranke prilikom uspostave poslovnog odnosa, ali i analiza svake povremene transakcije koja prelazi iznos od 105.000 kuna ili predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000 eura. I dok europske institucije ograničenja u korištenju gotovog novca pravdaju borbom protiv pranja novca i terorizma, protivnici zabrane pozivaju se na osobne slobode građana i naviku koja postoji u pojedinim zemljama.
Dokazivanje podrijetla velikih iznosa gotovine
U Hrvatskoj bi to moglo značiti da se stanovi - navodno se svaki peti kupuje gotovinom - više ne bi smjeli plaćati "u kešu", nego bi oni koji imaju gotovinu gotovinu istu najprije morali položiti u banku i sa svog računa platiti na račun prodavatelja. Po novome, osobe koje gotovim novcem kupuju nekretnine prve će morati odgovarati na pitanja bankara, a moguće i ureda za sprječavanje pranja novca, o podrijetlu novca i dokazivati kako su do njega došli. Slično će biti i s kupnjom polovnih automobila, ali i ostalih vrijednosti čija se prodaja dogovara u četiri oka, piše Večernji list.
Inače, Vlada se u nacionalnom Planu oporavka pohvalila da je Hrvatska među deset najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma, a daljnje sprečavanje pranja novca predstavljeno je kao jedna od reformskih mjera.
Elektronički novac istiskuje gotovinu
Europska komisija namjerava osnovati krovnu agenciju EU-a protiv pranja novca i financiranja terorizma, koja će imati brojne ovlasti i izravno nadzirati kako banke provode politike sprječavanja pranja novca. Poznato je da banke moraju ispitati podrijetlo novca za sve transakcije veće od 105 tisuća kuna, a kod novih klijenata podrijetlo bi se trebalo ispitivati i za sve transakcije veće od tisuću eura.
Sve to vodi k postupnom istiskivanju gotovine. Jedno istraživanje Europske središnje banke pokazalo je da Finci čak pet puta češće plaćaju karticama od Nijemaca, a šest puta više od Talijana. Švedska, koja je 1661. godine prva u Europi počela tiskati novac mogla bi biti i prva zemlja koja će uvesti obavezno plaćanje elektroničkim novcem.
