Umjesto 61, od danas Hrvatska ima samo 22 prekršajna suda. Broj sudaca ostaje isti, ali opterećenost bi trebala napokon biti jednako raspoređena.
"U Opatiji ima manji broj predmeta tako da s obzriom na novu podjelu predmeta očekujemo da ćemo i dalje zaprimati predmete s ovog područja tako da tu neće biti bitnih promjena“, kazala je Anamaria Zubović-Bogosavljev, voditeljia Stalne službe Opatija, Prekršajni sud u Rijeci.
Predsjednici sudova dobili su i neke nove ovlasti.
"Mogu prosuditi da na nekom području nema dovoljno predmeta, da bi ta stalna služba opstala, onda mogu predložiti prema Ministarstvu pravosuđa ne da se potpuno ukine sudovanje na tom mjestu nego da se umjesto stalne službe uvedu sudbeni dani", pojasnio je predsjednik Prekršajnog suda u Rijeci Davor Grotić.
Broj prekršajnih sudova pada sa 61 na njih 22. Reforma je već prije obuhvatila općinske sudove kojih je umjesto 67, sada 24. Broj općinskih državnih odvjetništava pao je s 33 na 22 . Broj pravosudnih tijela tako je gotovo prepolovljen.
Centralizacija bi u ovom slučaju trebala pogotovati građanima.
"To je na neki način smisao i racio ovog novog zakona, da sudovi u sjedištu disperziraju predmete u stalne službe radi toga da se oni rasterete", istaknuo je Dane Herceg, v.d. predsjednika Visokog prekršajnog suda RH.
Nije poznato koliko će godina trebati da se dohvate zasad neuhvatljivi europski standardi.
