"U medijima se može čuti da će 500 škverana dobiti otkaz, i to u sklopu priče o spasu brodogradilišta i preostalih škverskih radnih mjesta. Od njih 500 velik dio će doći i potražiti pomoć na Odjelu psihijatrije splitske bolnice, i to je najtragičnije u svemu", kaže dr. Goran Dodig, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split za Slobodnu Dalmaciju.
Psihijatriju svakodnevno posjeti mnogo ljudi. Većina nema psihijatrijsku dijagnozu, nego ih tište egzistencijalni problemi. Samo 23. i 24. veljače psihijatrijsku ambulantu posjetilo je 585 osoba tražeći pomoć. Određeni broj ljudi javlja se i u Centar za psihotraumu na Križinama, kamo najčešće dolaze branitelji.
"Broj pacijenata se svakodnevno povećava, s tim da imamo nešto manji broj hospitaliziranih. Psihijatrijsku pomoć traže u pravilu ljudi koji osjećaju nesigurnost, strah i neizvjesnost zbog teških životnih okolnosti koje su ih snašle, te zbog ugrožene egzistencije", rekao je dr. Dodig za Slobodnu Dalmaciju.
Dnevno u ambulantu dolazi od 250 do 350 pacijenata, pa svaki psihijatar iz KBC-a svaki dan obradi od 40 do 50 ljudi, a optimum bi bio 15, najviše 20.
'Jednostavno je pukao'
Među ljudima koje muče egzistencijalni problemi su i hrvatski branitelji. Jedan od njih, koji je u Domovinskom ratu bio tri godine, zatražio je pomoć nakon što je zbog nasilja u obitelji sedam dana proveo u zatvoru. Policiji ga je prijavila supruga. "Taj čovjek se uvijek dobro slagao sa suprugom i obitelji. Jednostavno je pukao i više nije mogao. Iz njega su izišle sve frustracije i nezadovoljstva koja su se taložila. Njemu i supruzi financijski pomažu njegovi roditelji, inače bi umrli od gladi. On je po zanimanju vozač i nema posla.
U ratu je bio na prvoj crti bojišnice, a poslije nije htio tražiti privilegije, nego je želio pošteno raditi i brinuti se o obitelji. On nema dijagnozu, nije 'lud', napio se jer ne može podnijeti osjećaj beznađa, bezvrijednosti i poniženosti. Takvih će biti sve više", istaknuo je dr. Dodig.
Nikad više pijane djece
Na klinici za psihijatriju sve više pomoć traže i djeca od 14 do 16 godina, i to zbog alkoholiziranosti.
"Kada se otrijezne, ta djeca nemaju logično objašnjenje zašto su se napili. Tada na 'scenu' stižu roditelji koji ih dolaze preuzeti. Budu u šoku i kažu da njihova djeca nisu takva. Pa oni i ne poznaju svoju djecu, njima je važnije skijanje u Austriji s prijateljima, nego odgoj djece. Podjednak je broj muške i ženske alkoholizirane djece, nema tu razlike.
No, ovo društvo mora zabrinuti činjenica da će ta djeca za nekoliko godina biti glasači na izborima. Bojim se i promisliti kakva će biti Hrvatska kada je kod te djece sve destruktivno i crno. Nikada u Hrvatskoj nije bila ovakva, gotovo bezizlazna situacija", zaključio je dr. Goran Dodig.
Vezani članci:
arti-201102220151006 arti-201005270031006 arti-201005140517006 arti-201005310595006
