Na Antarktici je sada ljeto i temperature bi se trebale kretati oko nula stupnjeva Celzijevih, no ovoga mjeseca ondje ste mogli hodati u proljetnoj jakni jer je izmjerena temperatura veća nego na Floridi tog istog dana.
Zbog takvih klimatskih promjena podiže se svjetska razina mora, ako ste mislili da je to negdje tamo daleko, razuvjerit ćemo vas.
Prizori na koje su mnogi Hrvatskoj već zaboravili, mogli bi biti surova stvarnost u budućnosti. A sve zbog topljenja ledenjaka. Na jugu zemaljske kugle, Antarktici, početkom mjeseca zabilježena je rekordna temperatura, 20 stupnjeva Celzijevih.
"Doduše najsjeverniji dio Antarktike, ali u ljetnom dijelu godine za njih, ali još uvijek to je rekordno visoka temperatura. Ono što je opasno to je činjenica da onda dolazi do otapanja snijega i leda, a taj snijeg i led koji se nalazi na kopnu, kad dospije jedanput u more on podiže morsku razinu", rekao je klimatolog i oceanograf Mirko Orlić.
Pojavila su se tako na Antarktici jezera između ledenjaka kojih prije nije bilo, izvijestila je NASA. Objavili su i svjetsku kartu gradova koji bi zbog podizanja razine mora mogli biti ugroženi. Jednu točku smjestili su i kod Dubrovnika.
"Sve je vjerojatno, ali da strahujem ne strahujem, tko živ, tko mrtav za sto godina što se reče. Ja vjerojatno mrtav, a moji potomci neka se misle što će biti tad", rekao nam je jedan građanin.
Dubrovnik je samo primjer
Naš ugledni klimatolog i oceanograf kaže, Dubrovnik su uzeli kao primjer, nije samo on ugrožen.
"Znamo da je i Rijeka poplavljivana već sada i Split također, Dubrovnik, a i ova neka nizinska područja. Delta Neretve je ugrožena, zaleđe Zadra. Recimo da se sva Antarktika otopi to je 57 metara podizanja morske razine. Naravno to se ne može dogoditi za 100 godina, ali se može dogoditi zbog ovakvih epizoda da će to podizanje biti brže nego što smo mislili", rekao je Orlić.
Neki gradovi na našoj obali stoga su već krenuli djelovati. Šibensko-kninska županija jedina je u Hrvatskoj koja je već izgradila obalne planove rizika od podizanja mora. Pa tako mogu savjetovati i ljudima gdje da kupuju nekretnine, a gdje bi njihov novac mogao završiti pod vodom.
Ako se emisija stakleničkih plinova i smanji, more će se podići za oko pola metra, a posljedice se mogu vidjeti već za 50 godina. Možda Stradun neće biti pod vodom, ali omiljenih mjesta tik uz more vjerojatno više neće biti.
