Prošlotjedni požari u Dalmaciji jasno su pokazali da su Hrvatskoj trenutno potrebniji kanaderi i vatrogasna oprema, nego borbeni zrakoplovi - stoji u priopćenju Centra za mirovne studije (CMS) koji je nedavno predlagao da se požari uvrste u Strategiji nacionalne sigurnosti kao poseban rizik.
CMS, osim toga, već godinama upozorava da se u Hrvatskoj potpuno zanemaruje sustav civilne zaštite, a nauštrb razvoja oružanih snaga i policije. Zbog marginaliziranja civilne zaštite, kažu, svjedočimo skandaloznim situacijama u kojima "ljudi velikog srca, od profesionalaca do volontera, gase požare bez adekvatne opreme, bez dovoljno vatrogasnih vozila i u potpuno neprimjerenim uvjetima".
Civilna zaštita smatra se "nasljeđem Jugoslavije"
Prijedlog CMS-a da sustav civilne zaštite bude primarni strateški cilj Vlada je odbila uz obrazloženje da će ta pitanja biti obuhvaćena u nekom budućem »sveobuhvatnom pregledu sposobnosti zaštite i spašavanja«.
Upravo stoga Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije smatra da se još nakon poplava u Gunji moglozaključiti da je civilna zaštita "zadnja rupa na svirali u cijelom sustavu sigurnosti RH".
"Ono što me posebno šokiralo kad sam se u to vrijeme raspitivao o uzrocima tog problema, je da je jedan od odgovora zašto je to tako bio da dio ljudi civilnu zaštitu smatra nasljeđem Jugoslavije, pa se ona iz tih političkih razloga marginalizira. Marginaliziranje je rezultiralo time da sustav civilne zaštite trenutno ne funkcionira dobro i ne može odgovoriti na velike katastrofe kao što su Kornati, Gunja ili ovi požari, nego se uvijek u pomoć dovlači vojska", kazao je Bosanac za Novi list.
"Bilo što vezano uz vojsku ne dovodi se u pitanje"
On ističe kako uređene zemlje imaju sustav civilne zaštite te drži da se u Hrvatskoj prevelik naglasak daje militarizaciji.
"Bilo što vezano uz vojsku i obranu se ne smije dovoditi u pitanje. Jer ako dovedete u pitanje zašto bi MORH-u moralo ići 2 posto BDP-a, odmah vas se napada s argumentom da ste protiv hrvatske vojske. Mislim da tu leži problem – u našoj reformi sigurnosnog sustava išlo se na unaprijeđenje MORH-a i MUP-a, dok su druge stvari gotovo potpuno izostale. I zato mi danas nemamo sustav koji može odgovoriti na ovakve prirodne katastrofe koje su po nama puno veća prijetnja od mogućnosti da nas napadne neka susjedna zemlja", ističe Bosanac.
Usporedbe radi, kaže on, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) koja treba biti centralna institucija za koordinaciju postupanja u situacijama kada izbiju veliki požari, ove godine ima proračun oko 400 milijuna kuna, dok je proračun MORH-a 4,3 milijarde kuna.
Sigurnosne prijetnje su i korupcija, prezaduženost...
Bosanac kaže kako razumije da je političarima teško reći koje su veće, a koje manje sigurnosne prijetnje državi.
"Naš je pristup u CMS-u da je jedna od temeljnih prijetnji ugroženost ljudske sigurnosti, što ne znači samo pitanje požara ili poplava, nego i cijelog niza socio-ekonomskih pitanja, korupcije, prezaduženosti i tako dalje. Kada MORH razrađuje pitanja nacionalne sigurnosti njemu je naravno teško razumjeti da su to sigurnosne prijetnje. One će zato biti samo ovlaš spomenute, ali ih se neće staviti kao prioritet. Kad bi se nešto stavilo kao prioritet, onda bi i proračun morao ići u smjeru jačanja tog segmenta", rekao je Bosanac u razgovoru za Novi list.
Istaknuo je da se u cijelom tekstu Strategije nacionalne sigurnost spominje tek 2 posto BDP-a za MORH, dok se druge brojke u tom dokumentu ne spominju.
