Na konferenciji za novinare predstavljena je mapa rizika autocesta i državnih cesta, izrađena u okviru programa EuroRAP koji u Hrvatskoj vode HAK i Fakultet prometa i veza.
Voditelj EuroRAP projekta u HAK-u Hrvoje Pećnik objasnio je da se razine rizika utvrđuju na osnovu prometa na određenoj dionici ceste i broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljeđivanjem (u EuroRAP-u se dionicom smatra 30-ak kilometara prometnice).
http://static.issuu.com/webembed/viewers/style1/v2/IssuuReader.swf
Open publication - Free publishing - More hak
Dobro pazite kad vozite državnim cestama
"Što nam mapa rizika govori? Prvo, mislimo da je nužno da upozorimo sve vas vozače na povećani oprez, pogotovo na dionicama koje nemaju maksimalnu ocjenu - a izvan sustava autocesta takvih i nema. Na dijelovima cesta označenima crnom bojom trebali biste maksimalno pripaziti, smanjiti brzinu i akcepirati sve nesavršenosti cestovne infrastrukture koja vam neće pomoći ako pogriješite i izgubite kontrolu nad vozilom", kazao je Pećnik predstavljajući mapu rizika.
Pećnik je kazao da je, što se državnih cesta tiče, situacija zabrinjavajuća. "Ogroman dio Jadranske magistrale, gotovo cijela D2 ili Podravska magistrala, D5 koja ide od mađarske granice do granice s BiH, dio D3, dio D1, D6 i D7 primjeri su cesta s visokim rizikom. Dakle, na svakoj crno obojenoj dionici dužine tridesetak kilometara višestruko se ginulo u prometu i teško stradavalo", kazao je Pećnik.
U deset godina u RH 5.819 poginulih
Dodao je da se EuroRAP projekt s ovakvim stanjem cesta nameće kao nužda, te najavio da nakon izrade mape rizika (prva faza) slijedi kontrola i snimanje stanja prometno-tehničkih i sigurnosnih obilježja cesta posebno opremljenim vozilom. Rezultati bi bili u obliku vrlo jasnih preporuka, na primjer što konkretno promijeniti na nekoj dionici na Jadranskoj magistrali kako bi vozači bili sigurniji, kazao je Pećnik.
Inače, predsjednik HAK-a Ivo Bikić je u uvodu konferencije kazao kako je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj bilo je 623.000 prometnih nesreća, u kojima je poginulo 5.819 osoba a ozlijeđeno je 205.000 osoba, od čega više od 40.000 teže.
"Cestovno stradavanje je epidemija koja nažalost širom svijeta uzima maha i postaje prava sigurnosna, zdravstvena i socijalna kriza. Posebno pogađa zemlje u razvoju, ali niti najrazvijenije zemlje i posebice njihovi mladi nisu izuzete od ove bolesti. Zbog ove epidemije iskrvari oko dva posto bruto nacionalnog dohotka pojedinih zemalja. I Hrvatska je među njima", kazao je Bikić.
