Vlada Andreja Plenkovića već je debelo zagazila u drugu polovicu svog mandata. Iako se govorilo kako će ova Vlada biti reformska, one su izostale, a novi problemi su isplivali putem. To bi mogao biti i jedan od razloga zašto čak dvije trećine građana nije zadovoljno radom Vlade, a to bi objasnilo i zašto sve više Hrvata gubi povjerenje u institucije.
Vladu je u nekoliko navrata kritizirala i sama predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović. Predsjednica je, naime, u kritiziranju bila čak oštrija i od oporbe, a u fokusu su joj ponajviše bila pitanja demografije, gospodarstva i obrazovanja.
Kada se podvuče crta i zbroji i oduzme sve što je dosada Vlada napravila od najavljenog, rezultat je, blago rečeno, poražavajući.
Propala kupovina borbenih aviona
(FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL)
Hrvatska Vlada kupovinu višenamjenskih borbenih zrakoplova najavila je kao najveću investiciju u povijesti Hrvatske vojske. Nakon puno razgovora odabir je pao na izraelski F-16 Barak, a kupovina aviona od Izraela trebala je, prema tvrdnjama Ministarstva obrane, otvoriti brojne mogućnosti za buduću industrijsku suradnju dviju zemalja.
Dogovor o kupnji aviona, na kraju je propao. U medijima se prvo pisalo da je prodaja aviona propala zbog uvjeta Amerike, koja je jasno poručila da neće dozvoliti Izraelcima da njihove F-16 za Hrvatsku isporuče sa svojom opremom i tražila da Izraelci ugrade američku opremu. Potom se pisalo da je dogovor o kupnji propao zbog velikog interesa još nekoliko država. Među njima se posebno istaknuo interes Rumunjske i Bugarske koje su iskazale zainteresiranost za povoljnu nabavu moćnih izraelskih F-16 Baraka po "hrvatskom modelu", što nije bilo prihvatljivo Americi.
No na kraju je sve završilo konačnim prekidom suradnje s Izraelom i otvaranjem novih pitanja o odgovornosti. Dvije godine su izgubljene. Ostaje pitanje - hoće li MIG-ovimoći izdržati do dolaska novih aviona i tko će letjeti hrvatskim nebom na proslavama Oluje i dočecima sportaša.
Pokopavanje zdravstvenog sustava
(FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL)
Ministarstvo zdravstva Milana Kujundžića možda je najveća rak-rana ove Vlade. Prema izvješću Europske komisije jedno poglavlje se odnosilo na Hrvatsku, a u njemu se navodi kako se po pitanju zdravstva odustalo od niza reformi. Oporba je čak i pokušala srušiti Kujundžića, no to im nije pošlo za rukom.
Da u Kujundžićevom resoru ima problema dovoljno govore i recentni slučajevi iz Zaprešića i Metkovića, ili traumatične ispovjesti 400 žena o kiretažama bez anestezije.
Ministar se na meti našao i zbog lijeka Spinraze. Lijek na listu stavlja Povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a Kujundžić je istaknuo da će taj lijek dobiti i stariji od 18 i oni koji su na respiratoru kada se dokaže da je to učinkovito.
Roditelji djece oboljele od spinalne mišićne atrofije (SMA), kojoj je taj lijek neophodan, pitaju se kako je moguće da Spinraza djeluje na djecu do 18 godina koja nisu na respiratoru, a ne djeluje na onu stariju od 18 godina, iako su proizvođač lijekova Biogen i Hrvatsko društvo za dječju neurologiju potvrdili učinkovitost Spinraze te naglasili kako ne postoje nikakva ograničenja za pacijente koji bi ga trebali primati. No ministar i dalje to ne priznaje.
Kujundžić je još u travnju prošle godine obećao je roditeljima da će im dostaviti dokumentaciju koja će dokazati da lijek nije za djecu na respiratoru, no to se još nije dogodilo.
Da u sustavu zdravstva ima i previše problema dovoljno govore i vijesti o derutnom stanju bolnica, nedostatku opreme ili famozne liste čekanja na kojima se nalazi više od 850 tisuća ljudi, za neki pregled, dijagnostičku pretragu i operacijski zahvat prosječno čeka se otprilike 5,5 mjeseci, ili točno 164 dana.
Prekršili obećanje o smanjenju opće stope PDV-a
(FOTO: Igor Soban/PIXSELL)
I prije negoli je Vlada Andreja Plenkovića dobila povjerenje naroda, u predizbornom programu HDZ-a najavljeno je kako će se opća stopa PDV-a u drugoj godini mandata smanjiti s 25 na 24 posto, a u zadnjoj na 23 posto. Radilo se o jednom od ključnijih obećanja Vlade, a smanjenje opće stope PDV-a stajalo je u prijedlogu porezne reforme kojeg je na prvoj sjednici Plenkovićeve Vlade iznio ministar financija Zdravko Marić.
Smanjenje opće stope PDV-a nije se dogodilo, već je ono odgođeno za početak 2020. godine. Nije to prvi puta da je HDZ-ova Vlada prekršila obećanje o smanjenju opće stope PDV-a koje je, inače, jedan od njihovih glavnih predizbornih aduta.
Smanjenje je najvljivao i Ivo Sanader, Tomislav Karamarko, a ono se trebalo dogoditi i u vrlo kratkom i turbulentnom mandatu Vlade HDZ-a i MOST-a, no nije.
Pompozne najave o kupovini INA-e i spašavanju rafinerije
(FOTO: Robert Anic/PIXSELL)
Na sam badnjak 2016. premijer Plenković održao je dramatičnu konferenciju za medije te poručio ako Vlada kreće u otkup dionica INA-e od MOL-a, a mađarska kompanija tada je objavila da je otvorena za razgovor o budućnosti INA-e.
Plan premijera i Vlade bio je da se kupnja dionica INA-e obavi na način da se proda 25 posto dionica HEP-a. U dokumentu Europske komisije koji nosi naziv "Državna poduzeća u EU: naučene lekcije i put naprijed u kontekstu nakon krize", stručnjaci su blagonaklono gledali na prodaju dionica HEP-a, dok su na najavu vraćanje INA-e u državno vlasništvo gledali s oprezomn zbog potencijalnih fiskalnih rizika.
Od Vladine najave otkupa dionica INA-e prošlo je gotovo tri godine, a tema se ponovno vratila u fokus nakon posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Hrvatskoj u prosincu 2018. Orban se se sastao s premijerom Plenkovićem koji je tada kazao kako postoji dobra volja na mađarskoj i na hrvatskoj strani da se riješi problem INA-e.
Orban je naglasio da nesuglasice u nekom gospodarskom pitanju, koje je usporedio s "trnom u peti", ne mogu biti važnije od višestoljetne zajedničke povijesti dvaju susjednih naroda. Oba premijera zaključila su da je u slučaju prodaje MOL-ovog udjela Hrvatskoj ključno postići dogovor o cijeni, a na njega će se, sudeći prema dosadašnjem tijeku događaja, čekati još dugo.
Pred sam kraj prosinca objavljena je i vijest o zatvaranju sisačke rafinerije, a za takvu odluku glasali su i hrvatski predstavnici u Upravi te predstavnici radnika. MOST je zbog toga prozvao vladajuće, a u nizu događaja oko rafinerije u javnost je isplivala snimka u kojem današnji ministar državne imovine Goran Marić tijekom izborne kampanje 2016. daje obećanje da do zatvaranja rafinerije neće doći.
"Jasno i javno obećajemo - nećemo dopustiti zatvaranje rafinerije u Sisku zbog značaja za gospodarstvo i jačanja ovog kraja. Prije ćemo se prestati baviti politikom nego dopustiti zatvaranja", izjavio je tada Marić, a danas tvrdi kako se radi o krivo interpretiranoj izjavi.
Marić je poručio kako niti on kao ministar ne mogu ništa učiniti kada je u pitanju zatvaranje rafinerije u Sisku, jer je to odluka Uprave kompanije, ponavljajući da se i dalje zalaže da se ta rafinerija ne zatvara.
"Država samo ima u portfelju dionice, a o poslovnim odlukama Ine odlučuje Uprava i Nadzorni odbor. Zna se kako Uprava donosi odluke i zna se da ni jedan ministar, pa ni ministar državne imovine, ne može utjecati na odluke Uprave. To nisam nikada radio niti ću raditi", kazao je Marić.
