Nakon što se na sastanku čelnicima zemalja članica Europske unije obrati predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli riječ će imati hrvatski premijer Andrej Plenković, koji će održati kratku prezentaciju rezultata postignutih u proteklih šest mjeseci jer je to zadnji samit za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Nakon toga slijedi razmjena mišljenja o prijedlozima Europske komisije, ali dogovor ne treba očekivati.
Na početku je Plenković kazao kako mu je žao što se zbog epidemije moralo odustati od većine planiranih događanja u Bruxellesu, Strasbourgu, ali i u Hrvatskoj. "Imali smo sjajan plan, plan emancipiranja europskih tema u Hrvatskoj, u političkom životu, no pandemija COVIDA-19 iz korijena je promijenila način održavanja sastanaka na razini Unije".
''Tu je Brexit, promjena mišljenja o zemljama istočne
Europe, pokazali smo da Unija zna i može reagirati brzo u ovakvoj
situaciji pandemije. Usvojili smo investicijske pakete,
promijenjen je proračun, tu je instrument SURE, pridonijeli smo
izradi plana gospodarskog oporavka. To i višegodišnji
proračun su današnje teme'', kazao je Plenković u izjavi
novinarima uoči sastanka.
''Prijedlog sedmogodišnjeg proračuna koji je danas na stolu bolji
je za Hrvatsku nego onaj iz veljače. Možemo biti zadovoljni
s obzirom na dosadašnja postignuća. Hrvatska je iskoristila
predsjedanje da dovrši akcijski plan za ulazak u euro.
Nastavljamo lobiranje za Schengen'', poručio je hrvatski
premijer.
Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na virtualnom sastanku na vrhu prvi put razgovorati o planu za oporavak "EU sljedeće generacije" i prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna, ukupno 'teškima' 1850 milijardi eura. Iznosu plana od 750 milijardi eura, koji je predložila Europska komisija (EK), protivi se, podsjeća Hina, tzv. štedljiva četvorka - Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.
Hrvatskoj je u četiri godine namijenjeno više od 10 milijardi eura, tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove. Plenković je uoči sastanka rekao i da hrvatske milijarde nisu ugrožene: "Ne. To sigurno ne. Mislim da možemo biti zadovoljni s obzirom na to da su kriteriji po kojima je radila EK bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Layen. Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja".
