Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine 23. kolovoza proglašen je Europskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, a od 2011. godine obilježava se i u Hrvatskoj.
Obljetnica je donesena Deklaracijom o proglašenju u Europskom parlamentu 2008. godine, a 23. kolovoza odabran je da podsjeća na sporazum iz 1939. godine između nacionalsocijalističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, u kojem su dogovorili da se međusobno neće napadati te da će Europu podijeliti prema sferama svojih utjecaja, između nacionalsocijalizma i staljinizma.
Obilježavanje tog događaja potvrđeno je u Europskom parlamentu Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine, a slijedom toga, 2011. godine Hrvatski sabor proglašava 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava u Republici Hrvatskoj.
Europski parlament tada je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi datum, vrijeme i način obilježavanja sjećanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se time pridružila Estoniji, Latviji, Sloveniji i Švedskoj, koji obilježavaju 23. kolovoza. Druge su zemlje ovo obilježavanje spojile s Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja, čiji su krivci upravo nacisocijalistički političari iz Njemačke koji su provodili progon.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
Povodom prvog obilježavanja 2011. godine u Hrvatskoj, tadašanja premijerka Jadranka Kosor (HDZ) poručila je: "Pogotovo moramo odati počast žrtvama ustaškog režima u Hrvatskoj, no međutim, moramo sada pokušati utkati put za istragama i o komunističkim zločinima te prestati tu temu tretirati kao 'tabu', moramo se svih žrtava prisjećati podjednako".
Prethodno je Hrvatski sabor, 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990., a u kojem se navodi da su totalitarni komunistički režimi bili bez iznimke označeni masovnim povredama ljudskih prava.
Navodi o broju žrtva komunizma u svijetu variraju od 80 do 100 milijuna ljudi, no službene brojke imaju mnoge kritičare. Povjesničari su pak sigurni u brojke stradalih u holokaustu, a broje gotovo 17 milijuna ljudi, od čega je ubijeno šest milijuna Židova, a ostalih 11 milijuna žrtava su bili Romi, građani Sovjetskog Saveza, Poljaci, Srbi, invalidi, homoseksualci i drugi.
