Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučivao je o slučaju koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.
Hrvatska otvorila granice i omogućila izbjeglicama prolaz na zapad
Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i 2016.
ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.
Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako bi izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.
Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.
Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.
'Humanitarni razlozi nisu opravdanje'
Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.
Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate europske zemlje.
Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.
Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.
Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.
Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari, te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u veljači 2016.
Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade Diakonie, "došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i vlasti drugih zemalja".
"Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil", rekao je.
No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.
Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u Hrvatsku, točku njihova ulaska u Europsku uniju.
Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.
