Radna skupina koja je radila na izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti završila je s radom pa bi zakonski prijedlog, prema najavi ministra zdravstva Milana Kujundžića, uskoro trebao ići u e-savjetovanje, a s novim prijedlogom zadovoljni su liječnici primarne zdravstvene zaštite, dok su bolnički liječnici prema njemu kritični.
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Vikica Krolo pozdravlja rješenja koja se odnose na liječnike u primarnoj zaštiti - umjesto koncesija uvođenje sustava privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos ambulante nakon odlaska u mirovinu, te mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena.
Završetak 20-godišnjeg procesa
Također se predlaže da se umjesto iznosa koncesije najam ordinacije plaća po tržišnoj cijenu, a jasno bi se definiralo i da liječnik koji odlazi iz ordinacije i prenosi je na drugog liječnika može naplatiti tijekom godina uložni novac u opremu, kaže ministar zdravstva Milan Kujundžić. Ne želeći ulaziti u detalje najavio je da će se kroz zakon uspostaviti sustav nagrađivanja liječnika, kako bi oni koji više rade bili i bolje plaćeni.
"Ovaj zakon je završetak procesa koji je počeo prije 20 godina, jer primarna zdravstvena zaštita je nedovršeni projekt od 1997. godine, kada smo morali otići u zakup. Oduševljena sam jer smo mi u primarnoj zaštiti to i tražili", kaže Krolo.
Osim što će izjednačiti u pravima liječnike koji su dosad bili koncesionari i one koji su radili pri domovima zdravlja, Krolo kaže kako će se kroz novi zakon omogućiti da se ordinacije više ne gase nakon odlaska liječnika u mirovinu, nakon čega su pacijenti ostajali bez liječnika i lutali tražeći novog.
"Prema prijedlogu, najmanje godinu dana moramo imati doktora koji će s nama raditi, kako bi upoznao pacijente i mogao preuzeti rad u ordinaciji. Za pacijente to ništa ne mijenja, a i dalje im ostaje pravo izbora nekog drugog liječnika. Prijenos ordinacije nema veze s nasljeđivanjem, omogućit će da ne dođe do gašenja radnog mjesta liječnika, pacijenti će ostati na istoj lokaciji, medicinska sestra će zadržati svoje radno mjesto, a oprema u koju smo ulagali neće biti bačena u vjetar", pojašnjava Krolo.
Tko će naslijediti ordinacije
Tako se, dodaje, neće događati slučajevi poput nedavnog u Splitu, kada je ginekologinja morala zatvoriti ordinaciju nakon više od 20 godina rada jer je nije imao tko preuzeti, pa je 5000 žena odjednom moralo naći novog ginekologa.
Čelnica KoHOM-a upozorava kako će zapravo jedini stvarni problem biti pronaći specijalistu obiteljske medicine koji bi ordinaciju mogao preuzeti. "Takvih doktora jednostavno nema. Većina mladih liječnika odlučuje se za rad u bolnici i najveće je pitanje tko će uopće jednog dana naslijediti naše ordinacije".
Podsjeća kako je prosječna dob liječnika primarne zaštite 50 godina. a u idućih nekoliko godina u mirovinu će otići njih petstotinjak.
Po podacima Hrvatskog liječničog zbora, 71.000 pacijenata već je sada upisana kod medicinskog tima koji nema tzv. nositelja, odnosno liječnika, dok u sustavu, izuzevši dentalnu medicinu, trenutno nedostaje 2907 liječnika - 2345 obiteljskih, 278 ginekologa i 284 pedijatra.
Nedavno je raspisano 180 specijalizacija iz obiteljske medicine, koja traje četiri godine, a od 2020. u ordinaciji obiteljske medicine moći će, prema EU propisima, raditi samo specijalisti.
Tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivan Vukoja kaže pak da je radna skupina za izradu zakona služila za zadovoljenje forme, svi HUBOL-ovi prijedlozi su ignorirani i nijedan nije ušao u finalni nacrt zakona.
Novi zakon ne rješava goruće probleme
"Bolnički sustav je najveći potrošač, a ništa nije napravljeno u zakonu da se neke stvari reguliraju", ističe Vukoja.
"Novi zakon ni na koji način ne rješava nekoliko gorućih problema, a to su održivost bolničkog sustava, reforma hitne medicinske pomoći, opstojnost domova zdravlja, pitanje stručnog usavršavanja liječnika i cjelovito rješenje specijalističkog usavršavanja", tvrdi Vukoja.
Dodaje kako je ignoriran prijedlog za osnivanjem nacionalnog fonda za financiranje specijalizacija, koji ne bi pokrivao samo plaće, već i propisanu edukaciju liječnika na specijalizaciji.
S obzirom na Kujundžićevu najavu da će se zakonom uspostaviti sustav nagrađivanja liječnika, kako bi oni koji rade više bili i bolje plaćeni, Vukoja upozorava da za to treba donijeti vremensko-kadrovske normative, bez čega se ne može govoriti o nagrađivanju pojedinaca.
"I dalje ostaje neriješeno pitanje prekovremenog rada, pa to i dalje ostavlja u koliziji mnoge liječnike koji su odgovorni za organizaciju posla, zbog čega se vode i sudski postupci. Osim toga, liječnici koji rade dulje od propisanih 48 sati ni na koji način nisu pravno zaštićeni, a znamo da je mogućnost pogreške i 'izgaranja' sigurno veća kod onog koji radi 180 sati više od nekoga s 2-3 sata više", rekao je Vukoja.
