Naime, današnji prosvjednici su vlasnici terena koji su u zamjenu za svoje parcele trebali još 2009. godine useliti u zgradu M-23 koju je tvrtka Elanija vlasnice Marine Wallner trebala podići na njihovoj zemlji. To se, međutim, nije dogodilo, jer zgrada do dana današnjeg nije napravljena, niti su vlasnici obeštećeni novčano ili sa stanovima na nekoj drugoj lokaciji. Godine su prolazile, na kraju su se vratili u svoje kuće koje su godinama stajale zapuštene - iako nisu svi imali sreću da se vrate u svoje domove. Frani Bekavcu je kuća srušena zbog puta do zgrada na Žnjanu i sada nema gdje sa suprugom i troje maloljetne djece.
"Dali smo sve, najviše dobru volju i sve ono materijalno što sam imao. Jednostavno, sada nemam više ništa jer obiteljska kuća koju sam imao više nije tu radi izgradnje prometnice da bi ona dobila pristup svojim zgradama", kaže Bekavac, koji dodaje da osim plaćenoga podstanarstva od investitorice nije dobio ništa.
'To je jednostavno nonsens'
"To je jednostavno nonsens u životu da je mene netko pretvorio u podstanara, a imao sam svoju kuću, svoj posjed i svoj mir koji je ipak vredniji od svega ovoga. Nisam dobio ni jednu jedinu lipu, jedan jedini cent nisam dobio zauzvrat, a dogovorili smo se u kvadratima stana - u reciprocitetu koliko je kvadrata zemlje, toliko ćemo dobiti za svoju srušenu kuću", objasnio je Bekavac.
Stanovnici Tučepske ulice kažu da su posljednje dvije godine pokušali postići kakav-takav dogovor s Marinom Wallner, no na koncu ih je ona sve tužila pa su uzvratili ovrhom od 900 tisuća eura. No, na računu njene tvrtke nije bilo sredstava pa je tvrtka blokirana. Vrijednost cijelog spora, iznosi, inače 4,5 milijuna eura.
Stanari stopirali gradnju?
Marina Wallner je pak vlasnike parcela sa Žnjana tužila te traži da joj vrate sredstva koja je uložila u projekt, uključujući i plaćanje podstanarstva. Tvrdi da su vlasnici parcela isključivi krivci za situaciju jer su im stalno povećavali zahtjeve i davali nove uvjete.
"Mi smo željeli nastaviti projekt, uglavnom priznavali ugovore i plaćali stanove, neprestano se borili s novim nezasitnim uvjetima. Ukupno smo na toj lokaciji potrošili više od 2 milijuna eura od kojih je 500-700 tisuća eura van onoga što je bilo ugovoreno. U slučaju raskida svaka strana vraća ono što je primila. Mi smo tu opciju njima ponudili, međutim oni su to odbili", kaže Wallner i dodaje kako je ovo projekt oko kojeg je potrošila najviše vremena i truda, ali da druga strana nije bila spremna na suradnju.
Wallner: Vrše pritisak preko medija
"Osim toga, mi smo u tom projektu radili par godina, ali oni su nas prije godinu i pol dana stopirali uskrativši suglasnost kao vlasnici. Mi nakon toga nismo mogli dobiti dozvolu za građenje, a onda se žale što nije izgrađeno. Razlog tome je da su opet tražili nešto što nije bilo ugovoreno", ističe Wallner, koja kaže kako nije vidjela kraja problemima pa je jedina logična poslovna odluka bila raskidanje ugovora i predaja stvari sudu.
"Oni su se vratili u svoje kuće, mogu uzeti nazad svoju zemlju, ali im to jednostavno ne paše i sad preko medija žele vršiti pritisak i na sud i na Elaniju. Epilog će imati na sudu i on će riješiti tko je u pravu i tko kome treba koliko novaca isplatiti", rekla je na kraju splitska poduzetnica.
