Mađarski premijer Viktor Orban svoj novi četverogodišnji mandat, dobiven na izborima u nedjelju, može zahvaliti i ekonomskim mjerama koje su vrlo popularne među narodom. Naime, tijekom svoje vladavine omogućio je niz poreznih olakšica obiteljima, ali je i zbog inflacije ograničio cijene goriva i šest osnovnih prehrambenih proizvoda: šećera, pšeničnog brašna, suncokretova ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti.
Ta je odredba na snazi tri mjeseca, po potrebi i dulje, a Hrvati su taj period odlučili iskoristiti kako bi spasili svoj kućni budžet. Sve je više onih koji preko Goričana i drugih graničnih prijelaza odlaze u susjednu nam zemlju po jeftinije namirnice.
Usporedba otkriva sve
Slobodna Dalmacija usporedila je cijene kataloga jednog austrijskog trgovačkog lanca koji je prisutan u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Unatoč PDV-u od čak 27 posto, kilogram šunke u Mađarskoj košta 27,80 kuna, čašica jogurta ili kefira na akciji za 1,78 kuna, a Jana od litru i pol svega 3,78 kuna. Kilogram pilećeg batka sa zabatkom moguće je kupiti za samo 11,38 kuna.
U istom trgovačkom lancu u Austriji, pak, cijene nisu tako povoljne. Čokolada na akciji košta 7,40 kuna, tekući deterdžent za rublje za 100 pranja dođe 127,40 kuna, dok se 20 rola toaletnog papira trži za 43,40 kuna. U istom trgovačkom lancu, ali u Sloveniji kilogram piletine košta 22,42 kune, za pola kilograma pilećih prsa na akciji treba izdvojiti 26,17 kuna, a za 100 grama mliječnog namaza 6,15 kuna.
Skupo i u BiH
Hrvati u potrazi za nižim cijenama gledaju i u druge susjedne zemlje. Oni koji žive blizu granice rado odu u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na carinska ograničenja. No, i tamo je, izgleda, sve poskupjelo.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u siječnju prošle godine cijena litre ulja u Federaciji BiH bila je oko 2,40 konvertibilnih maraka (9,60 kuna). Danas, ovisno o trgovini, litra ulja u BiH košta između 3,50 i 4,20 maraka (od 14 do 16,80 kuna). Tamošnji inspektori su od polovice veljače do polovice ožujka otkrili brojna nezakonita poskupljenja proizvoda i to u vodećim trgovačkim lancima.
Početkom ove godine UN-ova agencija za hranu priopćila je kako su cijene hrane u 2021. narasle za 28 posto, dosegnuvši plafon u proteklom desetljeću. Uz to, procijenili su da je mala vjerojatnost stabilizacije tržišta, a nastavak inflacije to je potvrdio. Zoran primjer je već spomenuto ulje.
