Danas je obljetnica velike prirodne katastrofe u Zagrebu iz 1964. godine, kada je rijeka Sava poplavila trećinu Zagreba i odnijela 17 života. Te godine, u noći s 25. na 26. listopada zbog dugotrajnih kiša u gornjem toku rijeke porastao je vodostaj Save koja se na kraju izlila probivši savske nasipe.
U naglom naletu vode, zbog kojeg su najviše stradala zagrebačka naselja Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb, izgubilo je život 17 osoba, a 65 ih je ranjeno. Ljudi su se bježali u potkrovlja i na krovove.
Strašne posljedice poplave
Posljedice poplave bile su strašne, preplavljene su bile rijeke i ulice. Zahvaćeno je područje na kojemu je stanovalo 183.000 građana. Oko 40.000 ljudi u trenutku je ostalo bez sigurnosti doma te su se morali skloniti na sigurno. Oko 10.000 ljudi smješteno je u razne škole i domove.
Uništeno je 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada i 61 trafostanica. Oštećeno je 120 poduzeća, dva kilometra autoputa, izgubljeno je 65 posto građevinskog materijala iz skladišta.
Voda je prijetila središtu grada
Vojska je dala svoj najveći doprinos pri spašavanju. S obzirom na to da je voda prijetila prodiranjem u središte grada bilo je potrebno dosta toga prokopati i tako otvoriti put vodi. Dana 26. listopada u osam sati zabilježen je najviši vodostaj. Sava je tada narasla na 514 centimetara, a Zagrepčani su podizali nasipe.
Nakon poplave odlučeno je ozbiljno riješiti problem. Krenulo se u podizanje trajnog nasipa i uređivanja korita Save tamo gdje protječe kroz Zagreb.
Animacija poplavljenog područja
Povodom tog sjećanja Hrvatska udruga kriznog menadžmenta izradila je animaciju s kartom današnjeg Zagreba i područja koje je tada bilo poplavljeno.
"Model je nastao uz pomoć Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Grada Zagreba koji je ustupio ZG3D GIS podatke te Copernicus Emergency Management Servicea preko kojega je izrađen sloj izloženosti poplavi temeljenog na kaskadnom modelu European flood hazard map Joint Research Centra korištenjem hidroloških i hidrauličkih obilježja područja", napisao je predsjednik HUKM-a Igor Magdalenić.
