Čobanković radi poput ostalih, po principu dva sata rada umjesto jednog dana iza rešetaka. Jedna od ustanova u kojoj se može odslužiti kazna radom za opće dobro je i Dobri dom u Zagrebu, gdje osuđenici svoj dug društvu odrađuju čišćenjem ili pranjem posuđa u pučkim blagovaonicama ili djelatnicima Doma pomažu u drugim poslovima.
"Oni im pomažu i u farbanju zidova, u uređenju okoliša, je li to košnja trave, ako je potrebno pomesti. Sudjeluju s njima i u nekim manjim građevinskim zahvatima. To je na neki način mogućnost onima koji do sada nisu imali prilike raditi neke poslove, da steknu neko iskustvo uz to što će i odraditi svoju kaznu", kaže Katarina Radat iz Ustanove Dobri dom.
Kaznu mogu odrađivati i van svog radnog vremena
Osuđenici u pravilu, kaže Radat, odgovorno odrade cijelu sankciju i iskustva su s obje strane izuzetno pozitivna. Jedna od prednosti rada za opće dobro je i što osuđenici mogu zadržati svoje radno mjesto.
"Mi im omogućujemo da subotama, nedjeljama, praznicima, blagdanima odrađuju tu kaznu. Naravno, da to onda nešto duže traje. Isto tako, postoje druge ustanove koje imaju popodnevni rad, tako da se na taj način izlazi ususret tim osobama da to odrade izvan svog radnog vremena", istaknula je Radat.
Iako se sankcija rada za opće dobro, kao zamjena za novčanu ili kaznu zatvora do jedne godine, kod nas počela izvršavati još prije 11 godina, sustav je profunkcionirao u punom smislu tek nedavno.
Na odluženje kazne čeka 470 osuđenika
"Tek sada s otvaranjem probacijskih ureda i s intenziviranjem suradnje, što je zapravo 2012. godine došlo do svog punog opsega, mislim da je danas nešto više od 2 tisuće ljudi, 2088, u sustavu. Možete misliti što bi to značilo da su u zatvorskom sustavu", rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Na odsluženje kazne radom za opće dobro trenutno čeka oko 470 osuđenika. Razlog čekanja je velik broj predmeta i nešto manji broj ustanova u kojoj se kazna može odslužiti, no mreža se polako širi, ističe načelnica Sektora za probaciju Jana Špero.
"Mi sad imamo oko 600 sklopljenih ugovora tako da ovisi o tome o kojem se području Hrvatske radi. U nekim županijama imamo više pravnih osoba, u nekima manje, svakako o tome će ovisiti kojom će se brzinom upućivati osobe na rad ", zaključuje Špero.
