"U medijima je stvorena vrlo ružna slika o javnim ovršiteljima, a mnoge iznesene tvrdnje uopće nisu točne. Primjerice, govorilo se o tome da ćemo upadati ljudima u kuće po noći i gotovo ih skidati do gola. Kad je ta lavina krenula, jedan me je prijatelj pitao da zašto idem u javne ovršitelje i što mi to treba", kazao je predstavnik javnih ovršitelja sa suda u Slavonskom Brodu Igor Buruš. Ovršitelji, pak, tvrde da je slika o poslu koji oni prema novom zakonu trebaju obavljati sasvim drugačija. Ističu kako prije svega ne mogu ljudima oduzimati osobne dragocjenosti, a posebice ne odjeću.
Divlje kamate tresu dužnike dok su ovrhe na čekanju
"Naš zadatak je prije svega pomoći dužniku da izađe iz dužničkog ropstva na najmanje bezbolan način. Novi Ovršni zakon čija je primjena odgođena do 1. srpnja, neke dosad loše stvari je promijenio na bolje. Tako će ovršitelji primjerice dobiti popis stvari koje dužnik posjeduje te s obzirom na vrijednost ovrhe odlučiti nad čime će ona biti provedena. To dosad nije bio slučaj jer je ovrhovoditelj naznačio nad čim želi provesti ovrhu i to je ovršitelj morao učiniti. Sada možemo čak i posredovati između dužnika i ovrhovoditelja te postići nagodbu da do ovrhe uopće ne dođe i da primjerice dužnik ovrhovoditelju dug plaća u ratama", kazala je javna ovršiteljica Dijana Butigan Granić. Istaknula je kako će se na taj način smanjiti i troškovi dužnika koji je dosad u slučaju odgode ovrhe plaćao kamate od 12 do čak 17 posto. I dok zakon stoji, brojne banke naplaćuju kamate na ovrhe koje se u međuvremenu ne provode.
Rasterećenje sudova, ušteda i zapošljavanje
Igor Buruš je kazao kako će se provođenjem novog zakona smanjiti troškovi postupka koji su s obzirom na razne izmjene tijekom njega znali itekako rasti. Krajnji trošak, naravno, plaćao je dužnik. Buruš je također kazao kako se uvođenjem javnih ovršitelja rasterećuju sudovi, odgovorivši time na pitanje jesu li ovršitelji možda prijetnja javnim bilježnicima.
"Mi preuzimamo samo posao sudova pa stoga ne vidim zašto bismo ikome bili prijetnja", kazao je dodajući da se na sudovima nalazi 200 neriješenih ovrha.
"Riječ je o vrijednosti od 47 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja", kazala je Butigan Granić. Također je istaknula kako je velika prednost uvođenja javnih ovršitelja ne samo ušteda nego i činjenica da će se na njima zaposliti oko 3.000 ljudi. No, zasad 68 ovršitelja, koji su uz polaganje ispita i ostavljanje svojih ranijih poslova te ulaganje u urede između 50 i 100 tisuća kuna, ne radi i čekaju što će biti s njima.
A koliko ovršitelji naplaćuju?
Predstavnici ovršitelja također u otklonili mogućnosti iz nekih medijskih napisa da će u ovrhe ići i po noći, jer to ne mogu činiti bez posebne dozvole suda i to samo, primjerice, kada je riječ o objektu koji radi samo noću (primjerice diskoklub).
Otkrili su i da njihova zarada ovisi o vrijednosti ovrhe i da je slična javnobilježničkoj tarifi, te dodali da ako dođe do nagodbe troškovi, neovisno o vrijednosti, iznose svega 500 kuna.
specijal-201012070191004-Pakao ovrha
