Izmjene Zakona o radu u smjeru fleksibilizacije radnog odnosa, najava 'uravnilovke' u državnim tvrtkama, a naročito smanjenje javne potrošnje nije po volji sindikata, istaknuli su predstavnici sindikata na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
"Izričito smo protiv jedinstvenog ugovora o radu. Poslodavac radniku može dati otkaz danas na sutra", kazao je Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata Hrvatske. Riječ je o ideji vladajućih da se prava zaposlenih na ugovor na određeno i na neodređeno radno vrijeme izjednače kroz takozvani jedinstveni ugovor. Po jednom od modela takvog ugovora prvih 2,5 godina staža radnik bi bio nezaštićen, dok bi nakon toga uživao sigurnost ugovora na neodređeno vrijeme.
"Radnici će biti na vjetrometini", ocijenio je Sever.
S druge strane, poslodavci nemaju ništa protiv bilo kakvog oblika liberalizacije radnih odnosa. "Onome tko hoće raditi treba omogućiti da radi", kratak je bio Damir Kuštrak, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca.
'Zakon doživio značajne izmjene'
Poslodavcima je bio puno zanimljiviji dio sjednice o Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Zaključuju da je riječ o hrabrom pokušaju Vlade da skupi vjerovnike, a podržavaju ga s obzirom na to da je riječ o nagodbi na dobrovoljnoj osnovi.
"Zakon je doživio značajne izmjene na temelju primjedbi HUP-a i Hrvatske udruge banaka", istaknuo je Kuštrak. A primjedbe će doći i od sindikata, koji traži da se u zakonu detaljnije definiraju potraživanja radnika, točnije da se u nagodbu uključe i potraživanja nastala po dnevnicama, troškovima putovanja i ostalim neisplaćenim materijalnim pravima, a ne samo potraživanja na plaće.
U prezentaciji koju je iznio ministar financija Slavko Linić očekuje se svakako da se uz pomoć zakona oko 36.000 tvrtki, koje zapošljavaju 60.000 ljudi, ili likvidira ili spasi. Linić je, kako se doznaje, obećao da će spasiti pola radnih mjesta.
Autoceste ne idu u koncesiju ispod određene cijene
"Imamo tvrtke koje su blokirane 15 godina te vlasnika čijih je 16 tvrtki u blokadi", dao je primjer ministar Mirando Mrsić, koji ističe da je najveći vjerovnik Vlada, a da će ona voditi računa o spašavanju radnih mjesta. To je i logika kojom će se voditi kod fiskalne politike u razdoblju do 2015. u kojem će dodatno smanjiti zdravstveni doprinos za 1 posto da smanje troškove rada.
Sindikati su izričito i unaprijed protiv koncesioniranja autocesta, jer ne žele da se prodaje obiteljsko srebro i zlato. A ako ih se ipak daje u koncesiju onda traže da se riješi problem pre-paid plaćanja cestarina. A hoće li autoceste biti dane nekom na upravljanje ovisit će o cijeni koja će se postići, a neslužbeno se doznaje da od privatizacije neće biti ništa ako ne ponudi barem 25 milijardi kuna.
"Ako cijena ne bude dobra, nećemo ići na monetizaciju", kazao je Mrsić te istaknuo da je Vlada tek u fazi angažiranja savjetnika, a da će se savjetovati i ispitivati interes do listopada.
