Ministar uprave Lovro Kuščević razgovarao je u srijedu sa županima i predstavnicima županija o reformskoj mjeri povjeravanja poslova državne uprave županijama, koja treba stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine, te je istaknuo kako su tri cilja u njegovu mandatu - bolja državna uprava, decentralizacija i digitalizacija, a zakon o sustavu državne uprave pridonijet će ostvarenju dvaju ciljeva - podizanju učinkovitosti javne uprave i decentralizaciji.
Na taj način poslove koji obavljaju uredi državne uprave prenose se na jedinice regionalne samouprave, to jest županije, rekao je Kuščević. Tu je riječ o više od 200 vrsta različitih poslova, poput rješavanja braniteljskih pitanja, rješavanja kategorizacije apartmana, otvaranja obrta i svih drugih pitanja bitnih za građane, istaknuo je, dodajući kako će po načelu supsidijarnosti te usluge približiti građanima te kako vjeruje da će županije, budući da bolje poznaju teren i potrebe sugrađana, još bolje, kvalitetnije i učinkovitije rješavati sva ta dnevna pitanja.
Na pitanje o smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, Kuščević je odgovorio kako danas u uredima državne uprave radi 2500 službenika, a u županijama oko 2000 i primit će ih još više, no, dodao je, budući da se vode načelom racionalnosti, žele da broj službenika koji će prijeći u županije bude što manji.
"Pripremili smo program stimulativnih otpremnina"
"U suradnji s Ministarstvom financija smo pripremili program stimulativnih otpremnina i očekujemo da će oko 500 do 600 službenika iskoristiti pravo na otpremninu i županije će za toliko primiti manji broj osoba, u konačnici takva kalkulacija će biti za državni proračun zanemariva i bit će na postojećoj razini troška", smatra Kuščević.
Istaknuo je kako je to veliki posao i reformska mjera te da je na temelju zakona potrebno promijeniti 75 zakona, devet uredaba i 46 pravilnika.
"Županije se moraju pripremiti za preuzimanje svih tih 200-tinjak poslova, preuzeti službenike i predmete, moraju izraditi nove pravilnike za svoje ustrojbene jedinice i surađivati s resornim tijelima. Sastanak koji održavamo zamišljen je kao priprema županija na tehničke stvari kako bi se ostvarili preduvjeti da 1. siječnja 2020. cijeli sustav profunkcionira", rekao je Kuščević.
Odgovarajući na novinarski upit, rekao je kako su analizirali svako radno mjesto i djelatnika po broju predmeta koje obrađuje na godišnjoj razini te kako vide da tu ima "jako puno mjesta za uštedu i da realno predstavljaju višak", posebice kad se uzme u obzir da u županiji ima određeni broj službenika. "I kad se ti poslovi fuziraju i kada ih budu obavljali sadašnji županijski djelatnici i javne uprave, koji će postati županijski djelatnici, onda tu imamo puno prostora za racionalizaciju i ne vidim zašto bi županije povećavale broj zaposlenih", rekao je ministar.
"Osigurat će se sredstva za plaće"
"S ugovorom koji će Vlada sklopiti sa županijama osigurat će se sredstva za plaće za upravo toliki broj djelatnika koji prelazi u županije, i one neće imati osigurana sredstva za dodatna zapošljavanja, odnosno morale bi ih plaćati iz svog proračuna", objasnio je Kuščević.
Kuščević je odbio tvrdnje o "pucanju" vlasti HDZ-a s Kerumom u Splitu te da su u tijeku dogovori s koalicijskim partnerom, a da na razini Splitsko-dalmatinske županije dobro surađuju. Dodao je kako vjeruje da će se dogovoriti o zajedničkim ciljevima i nastaviti dobru suradnju.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk rekao je kako se počela ostvarivati inicijativa da se županijama prepusti više posla i odgovornosti te potrebnog novca. Najavio da bi se na sastanku trebali definirati konkretni pomaci vezani uz preuzimanje dijela službenika državne uprave i pripadajućih poslova, među kojima su, primjerice, zaštita okoliša i procjena vrijednosti nekretnina. "Poslove koje smo već preuzeli smo obavljali kvalitetnije i racionalnije pa vjerujem da ćemo to činiti i ubuduće", rekao je Pauk.
Na sastanku je bila i direktorica Centra izvrsnosti Vijeća Europe Alina Tatarenko, koja je rekla da je razgovarala o decentralizaciji poslova s državne uprave na lokalnu razinu kako bi ti poslovi bili bliži građanima te da Vijeće Europe podupire provedbu te reforme.
