Smanjenjem broja zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana već od 2021. Hrvatska će uštedjeti 100 milijuna kuna, no na spajanje općina morat ćemo malo pričekati.
Nije to dovoljno, smatraju pojedine oporbene stranke i šalju svoje prijedloge u saborsku proceduru, dok na jasnim kriterijima i pristupu koji će Hrvatsku učiniti jeftinijom ali funkcionalnijom, inzistira struka.
Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica kaže da ništa neće lomiti preko koljena, a prva ušteda već je na vidiku smanjenjem broja zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana.
"Cilj nam je u što kraćem roku izmijeniti te zakone, kako bismo 2021. birali ukupno 634 dužnosnika manje", rekao je Malenica.
Most je svoje prijedloge poslao u saborsku proceduru. Smatraju da građani žele manji broj lokalnih dužnika, ali ne samo to.
"Znam da im žele smanjiti broj mandata na dva uzastopno, a ne da 100 godina budu lokalni šerifi. Želimo da se olakšaju lokalni referendumi, da se ljude pita za njihovo mišljenje", poručio je šef Mosta Božo Petrov.
Da su promjene potrebne govore i podaci prema kojima zemlja s četiri milijuna stanovnika ima čak 428 općina. Tu je i 127 gradova. Imamo i 20 županija, uz status Grada Zagreba jednak županiji.
"Teritorijalni preustroj traži temeljit pristup, čemu pristupamo nakon izbora 2021., analizirat ćemo sve jedinice kako bismo ih svrstali u nekoliko kategorija i kako bismo sukladno kapacitetima propisali poslove koje mogu obavljati", rekao je Malenica.
Podjela prema regijama smjer u kojem trebamo gledati
Promjene su nužne, ali bitni su kriteriji, poput samoodrživosti. Za reformu treba konsenzus i vrijeme, smatra lijevoliberlana saborska opozicija.
"Svaka reforma jedinica lokalne samouprave mora početi od fiskalne decentralizacije i ovlasti, ovo sad nije dobro jer ne valja preko noći, treba se donijeti konsenzusom", smatra gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač (SDP).
I struka je za dio najavljenih promjena, poput funkcionalnog spajanja općina jer su neke same sebi svrha, a to sigurno nije u interesu građana:
"To je početni korak prema ozbiljnoj reformi prema kojoj bi se temeljne jedinice uspostavile one koje su organske cjeline na državnom području i koje smo vidjeli kako funkciniraju u ono kratko vrijeme kada se moglo putovati samo s propusnicama", rekao je Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Iako županije zasad ostaju, čak i projekti poput Slavonije pokazuju kako životno funkcioniraju dijelovi države i da je podjela prema regijama smjer u kojem trebamo gledati.
